Društvo

Konzervatorka za Insajder: Generalštab nisu uspeli da sruše u bombardovanju, nadam se da neće ni sada

Foto: printskrin

Foto: printskrin

Danas je obeležena godišnjica početka NATO bombardovanja u kome je, među brojnim drugim zgradama, teško oštećen i kompleks Generalštaba u Beogradu. Ovaj kompleks je za kulturno dobro proglašen 2005. godine, a Vlada Srbije mu je u novembru 2024. godine taj status ukinula, uprkos protivljenju struke. Plan je da firma „Affinity Partner“, u vlasništvu Džareda Kušnera, zeta američkog predsednika Donalda Trampa, na ovom mestu izgradi hotel i poslovno-stambeni kompleks. Konzervatorka Estela Radonjić kaže za Insajder da je borba za Generalštab borba za celokupno kulturno nasleđe i za poštovanje institucija.

Radonjić ističe da je očuvanje statusa kulturnog dobra Generalštaba „apsolutno pitanje struke“, te da to nije nešto o čemu se može odlučivati politički. Ona ponavlja da je odluka Vlade od 14. novembra 2024. godine nezakonita i da nisu poštovane procedure, zbog čega je poneto više inicijativa za ocenu ustavnosti.
„U toj odluci nije čak ni pogođena parcela na kojoj se nalazi zgrada Generalštaba. U vrlo retkim situacijama može da se desi da kulturno dobro izgubi taj status – kada nestane ili bude uništeno ili kada izgubi spomenička svojstva. Ništa od ovoga nije slučaj kada je u pitanju Generalštab. Ne postoji nijedan razlog zbog čega je on mogao da izgubi status kulturnog dobra. Tako da je odluka Vlade sa stručnog stanovišta gledano – ništavna“, kaže Radonjić.
Ona naglašava da zaposleni u Zavodu za zaštitu spomenika kulture ne znaju kako je predlog te odluke uopšte došao do Vlade, imajući u vidu to da bi, prema procedurama, nju trebalo da izradi Stručna služba Zavoda.


„Mi pouzdano znamo da Stručna služba Republičkog zavoda nije izradila taj predlog odluke. Da li je to otišlo samo od direktora do Vlade i na koji način se pojavilo na odlučivanju, to mi i dalje ne znamo. Ali sa sigurnošću znamo da ne postoji sva dokumentacija koja je potrebna da tako nešto dođe na odlučivanje Vladi“, dodaje.
Navodi da je Zavodu stigao i zahtev za brisanje Generalštaba iz Centralnog registra, ali da brisanje nije obavljeno upravo zato što ne postoji neophodna dokumentacija.
„Praksa je takva da uz prijavu dobijamo prateću dokumentaciju, ili se ta prateća dokumentacija u 99 odsto slučajeva već nalazi u Republičkom zavodu. Mi tu dokumentaciju nemamo, nismo je izradili, niti može da bude izrađena, tako da brisanje nismo obavili“, ističe Radonjić.
Promene u rukovodstvu Zavoda zbog Generalštaba
Podsetimo, paralelno sa planovima države za Generalštab, dešavale su se i promene u rukovodstvu Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Prvo je ostavku podnela direktorka Zavoda prof. dr Dubravka Đukanović, odbijajući da sa kompleksa zgrada Generalštaba skine zaštitu kulturnog dobra, a na njeno mesto je došao istoričar i muzejski savetnik Goran Vasić. Nakon ovog imenovanja i neslaganja oko pitanja Generalštaba, usledile su ostavke celog kolegijuma, između ostalog i sagovornice Insajdera.
 
„Kada je došlo do odluke Vlade o ukidanju statusa kulturnog dobra Generalštaba, svi zaposleni su se izjasnili da ona nije po zakonu, pisali smo molbu Vladi i Ministarstvu kulture da je povuče. Tada smo tražili podršku i od direktora, a pošto nje nije bilo, ceo kolegijum, uključujući i mene, podneo je ostavke. Direktora imenuje Vlada. Direktor naše ustanove nema položen stručni ispit, nema ni jedan dan staža u službi zaštite nepokretnih kulturnih dobara“, ukazuje Radonjić.
Dodaje da su, ipak, stručnjaci u Zavodu jedinstveni u stavu o Generalštabu.
„Generalštab ne može da izgubi svojstvo kulturnog dobra i što se nas tiče – ta zgrada je i dalje kulturno dobro. Odluka Vlade nije doneta na zakonit i stručan način, ona ugrožava i nas kao službu zaštite. Ako Vlada donosi odluke na takav način, onda se postojanje službe, pa i kulturnog nasleđa, dovode u pitanje“, poručuje.
Kao ishod trenutne situacije vidi poništavanje odluka zbog neregularnosti i njihovo vraćanje na početak.
„Borba za Generalštab nam je jako bitna. Sa današnjim danom dodatno. Generalštab su pokušali da sruše u NATO bombardovanju, a nisu uspeli, tako da se nadam da ga ni ovo neće srušiti, nego će ostati tamo gde treba da bude“, ističe konzervatorka Estela Radonjić.


Kompleks Generalštaba u Beogradu stavljen je na spisak sedam najugroženijih spomenika Evrope za 2025. godinu, saopštila je nedavno Evropa Nostra, vodeća evropska mreža organizacija civilnog društva posvećena kulturnom nasleđu, i Instituta Evropske investicione banke (EIB). Radonjić kaže da se time mobiliše međunarodna konzervatorska i kulturna zajednica, i skreće veća pažnja na ovaj problem.
Podsetimo, Vlada Srbije saopštila je u maju prošle godine da je sklopljen okvirni ugovor sa stranim investitorom, firmom „Affinity Partner“, u vlasništvu Džareda Kušnera, zeta američkog predsednika Donalda Trampa, koji u okviru kompleksa Generalštaba namerava da sagradi hotel i poslovno-stambeni kompleks sa dve visoke kule.
U martu je Džared Kušner na društvenim mrežama objavio idejno rešenje za taj kompleks, u okviru kojeg je predviđen i memorijalni centar u sećanje na žrtve bombardovanja. Posle pritisaka opozicije da vlast objasni građanima kako investitor namerava da preuredi kompleks Generalštaba, usledile su garancije vlasti da će sve biti po zakonu i da će biti poštovan stav struke. Kako, za sada nije jasno, s obzirom na to da je struka jedinstveno protiv toga.