BBC News
U fotografijama: Vernici se opraštaju od pape Franje
telo pape Franje izloženo u kovčegu
Desetine hiljada ljudi čekaju u redovima da se oproste od poglavara Rimokatoličke crkve, koji će biti sahranjen 26. aprila. Biće prvi papa koji će biti sahranjen izvan Vatikana.
Papa Franja biće sahranjen u subotu, 26. aprila, objavio je Vatikan.
Biće prvi poglavar Rimokatoličke crkve koji će biti sahranjen izvan Vatikana po ličnoj želji.
Od srede do petka desetine hiljada vernika opraštaju se s njim u bazilici Svetog Petra u Rimu.
Preminuo je u 88. godini posle teške upale pluća.
Uzrok smrti je moždani udar, zbog kojeg je papa Franja pao u komu, a potom je usledio fatalni srčani udar.
Papa Franja, svetovnog imena Horhe Mario Bergoljo, predvodio je Katoličku crkvu od marta 2013, posle povlačenja pape Benedikta Šesnaestog.
Uneo je mnoge reforme u Katoličku crkvu, ali je ostao omiljen i među tradicionalistima.
Kako će izgledati sahrana?
Sahrana vrhovnog poglavara Rimokatoličke crkve je tradicionalno komplikovana, ali je papa Franja pre smrti odobrio planove da celokupni postupak bude manje složen.
Prethodne pape su sahranjene u tri gnezda kovčega od čempresa, olova i hrasta.
Papa Franja se odlučio za jednostavan drveni kovčeg obložen cinkom.
Ukinuo je i tradiciju postavljanja papinog tela na podignutu platformu - poznatu kao katafal - u bazilici Svetog Petra.
Umesto toga, ožalošćeni mogu da odaju poštu ispred njegovog tela u kovčegu, sa uklonjenim poklopcem.
Njegovo telo položeno je u kovčeg u bazilici Svete Marije, jednoj od četiri glavne papske bazilike u Rimu.
Od devet sati od srede, 23. aprila, više od 20.000 ljudi je čekalo na Trgu svetog Petra u redovima da mu oda poštu.
Oko 250.000 ljudi se očekuje na sahrani u subotu.
Papa Franja je u testamentu odlučio i da ne bude uobičajenog svečanog pečaćenja kovčega.
Naložio je i da se napusti tradicija stavljanja u kovčeg novčića kovanih tokom njegovog pontifikata i kratkog opisa njegovih dela.
Odabrao je jednostavan drveni kovčeg, obložen cinkom, i tražio je da bude sahranjen ne u bazilici Svetog Petra, već u bazilici Santa Marija Mađore u Rimu.
- Od izbacivača do pontifika: Pet stvari koje možda niste znali o papi Franji
- Život pape Franje u slikama
O papi Franji
Papa Franja je rođen je u Buenos Ajresu, u Argentini, 17. decembra 1936. godine - kao najstariji od petoro dece.
Roditelji su mu pobegli iz Italije kako bi izbegli fašistički režim Benita Musolinija.
Voleo je tango, bio strastveni navijač argentinskog lokalnog fudbalskog kluba San Lorenco.
Kao mladić radio je kao izbacivač u noćnom klubu, a čistio je i podove, pre nego što je diplomirao kao hemičar.
U lokalnoj fabrici, blisko je sarađivao sa Ester Balestrino, koja je vodila kampanju protiv argentinske vojne diktature.
Bila je mučena, njeno telo nikada nije pronađeno.
Postao je jezuita, studirao je filozofiju i predavao književnost i psihologiju.
U mladosti je imao težan napad upale pluća, bio je podvrgnut i operaciji uklanjanja dela pluća, što je ostavilo trajsne posledice, jer je čitavog života bio podložan infekcijama.
Rukopoložen deceniju kasnije, dobio je brzo unapređenje i postao provincijski nadređen Argentini 1973.
- Franja: Tradicionalni papa iz Južne Amerike koji je promenio katoličku crkvu
- Papa Franja je bio glasni kritičar moćnih, njegov uticaj se osećao daleko izvan vere
Franja je bio prvi papa iz Latinske Amerike.
Od Sirijca Grgura Trećeg, koji je preminuo 741. godine, nije bilo neevropskog poglavara Rimokatoličke crkve.
Bio je i prvi jezuita na prestolu Svetog Petra - Rim je istorijski gledao na jezuite sa sumnjom.
Njegov prethodnik, Benedikt Šesnaesti bio je prvi papa koji se dobrovoljno povukao u skoro 600 godina.
https://www.youtube.com/watch?v=OETiMYOIzF0
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]