Društvo
Velika očekivanja od mladosti Srbije: Studenti pod stresom i pritiskom vlasti

FOTO: Youtube/Screenshot Al Jazeera Balkans
Studenti u blokadama se suočavaju sa velikim pritiskom vlasti, strahom i stresom, a stručnjaci apeluju da svi koji primete i najmanje simptome, potraže psihološku pomoć.
Dva meseca spavanja na fakultetima, stotine pojedenih hladnih obroka van kuće i isto toliko protesta, ali i jednu ozbiljnu onlajn pretnju preživela je studentkinja Dragana tokom studentskih blokada i protesta.
"Dobila sam poruku - ti misliš da si mnogo pametna da mi blokiraš faks?! Razmisli još jednom, prijateljski ti kažem", priča ova studentkinja.
"Noge su mi se oduzele, šake počele da se znoje, tresla sam se sva, kad sam pročitala", navodi ona za Vreme.
Ona je, kaže, znala pošiljaoca poruke i pomislila da pretnja nije toliko ozbiljna, ali se, kaže, već u sledećem trenutku cela blokirala.
"Nisam smela nikome da ispričam, mislila sam da će ljudi reći da to nije ništa strašno, ali kada sam rekla kolegama na fakultetu, oni su odmah alarmirali sve, pa i policiju, tada mi je bilo dosta lakše", dodaje Dragana.
Ona priznaje da je razmišljala da se obrati i psihologu.
Pritisak vlasti i strah
Mladi ljudi se ovih meseci suočavaju sa učestalim fizičkim napadima.
Na listi fizičkih posledica kojima su izloženi su gaženje od strane nesavesnih i bahatih vozača tokom odavanja poštre stradalima pod nadstrešnicom u Novom Sadu.
Na njih su, i to nebrojeno puta, nastrtali i huligani SNS-a, nepoznati ljudi sa crnim kapuljačama na glavama.
Iz vlasti su ih nazivali najrazličitijim imenima, a da su "plaćenici" i "terotisti" tvrdili su najviši državni funkcioneri.
Nije mala stvar kada su protiv tebe predsednik države, ministri i policija, a ti imaš 20 godina.
"Pritisak vlasti je generalno veliki i prva ljudska reakcija je strah", objašnjava za psihološkinja Svetlana Prokić.
"Pozitivna okolnost je što studenata u blokadi ima puno i to im daje psihološku snagu da istraju i izdrže pritisak. Kada se nalazimo u stresnoj situaciji, grupa koja je sa nama, koja deli to iskustvo, znači puno jer od ljudi oko sebe možemo često da prepišemo i mehanizam kojim se bore sa situacijom", ističe ona.
Strah je, ipak, jedna od prvih inicijalnih reakcija na zatrašivanje, a može se ispoljiti u vidu psihosomatskih poremečaja.
Među njima su razni fizički simptomi, poput ruku koje se znoje, anksionosti, bola, ali i sindroma sagorevanja poznatog kao burn out.
Velika očekivanja od mladog čoveka
Studenti su u jednom trenutku kolektivno rekli "Gospodo, na vas je red", misleći na ostali deo društva.
"Mislim da su ljudi previše očekivali od studenata. Iako su na njihovoj strani, često su ih nesvesno pritiskali da sami iznađu rešenje za celo društvo“, kaže Prokić.
"Studenti su se tu dobro dosetili i krenuli u akciju da bi skinuli taj pritisak sa sebe, koji je veliki psihološki teret", navodi Prokić.
Šta kada se osetimo loše?
Zajednica uvek pomaže, a Prokić savetuje da oni koji osete mučninu, vrtoglavicu, umor, probleme sa spavanjem, glavobolje, hroničnu iscrpljenost - odmah potraže pomoć prijatelja ili porodice.
"Svaki razgovor odliva deo teškoća, a nije zgoreg i odmah porazgovarati sa stručnjacima jer brojne kolege volontiraju na fakultetima i pružaju besplatnu psihološku podršku i pomoć, a tu su i grupe za podršku. Ovo je specifična situacija i ne treba čekati ako se osetimo loše, već odmah pokušati da se ventiliramo", kaže psihološkinja.