Društvo

BIRODI traži da Ministartvo za informisanje poništi ocenu projekata na konkursu

kamera mediji/pixabay ilustracija

kamera mediji/pixabay ilustracija

Biro za društvena istraživanja (BIRODI) je danas tražio da Ministarstvo za informisanje i telekomunikacije „poništi evaluaciju projekata podnetih na Konkurs za unapređenja profesionalnih i etičkih standarda i istraživanja u oblasti javnog informisanja u 2025. godini, jer su evaluatori projekata u tri od pet slučajeva bili pristrasni“.

„Pristrasnost je utvrđena statističkom analizom dodeljenih poena kojima su evaluatori ocenjivali podnete projekte“, piše u saopštenju.

Evaluator Saša Кokalj je, kaže BIRODI, bio „pozitivno pristrasan“ – „velikodušan u davanju poena“ sa indeksom 27,29, dok su Rada Stajić sa indeksom 17,79 i Bojan Nikolić sa indeksom 17,58 bili „negativno pristrasni“ pri davanju poena.

BIRODI konstatuje da se radi o „inovativnom pristupu evaluaciji projekata podnetih na konkurs“, te „želi da pokaže slabosti“ u tome i ukaže na potrebu da evaluatori usklade ocene, kako bi bile ujednačene i tako se omogući da konkurs ostvari svrhu.

Minisrarstvo je 1. februara raspisalo „Konkurs za sufinansiranje projekata stručne edukacije, unapređenja profesionalnih i etičkih standarda i istraživanja u oblasti javnog informisanja u 2025. godini“ radi „pružanja finansijske podrške projektima koji doprinose unapređivanju medijskog i novinarskog profesionalizma i profesionalnih i etičkih standarda u oblasti javnog informisanja“ sa ukuono 40 miliona dinara.

Najmanji iznos sredstava koji može biti odobren za sufinansiranje projekta je 800.000 dinara, a najveći tri miliona. Učesnik konkursa može podneti zahtev za sufinansiranje najviše do 80 odsto „opravdanih troškova za realizaciju projekta“.

Pravo učešća na Konkursu su imali izdavač, lice koje se bavi proizvodnjom medijskih sadržaja i pravno lice „sa projektom stručne edukacije, unapređenja profesionalnih i etičkih standarda i istraživanja u oblasti javnog informisanja“.

Među kriterijumima su to da projekti koji doprinose unapređenju etičkih standarda kao osnovi legitimiteta novinarske profesije; bezbednosti i zaštiti novinara; poštovanju privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti ličnosti i pretpostavke nevinosti u medijima; unapređenju kapaciteta novinara za kreiranje sadržaja za različite vrste medija; unapređenju kapaciteta medijskih radnika za primenu novih tehničko-tehnoloških dostignuća.

Mogu se kvalifikovati i projekti koji služe unapređenju kapaciteta novinara za korišćenje baza podataka i kreiranje sadržaja zasnovanih na analizi podataka; unapređenju položaja lokalnih i regionalnih medija; digitalizaciji i digitalnoj transformaciji medija; razvoju kompetencija za primenu alata zasnovanih na veštačkoj inteligenciji; razvoju novih biznis modela; razvoju analitičkog novinarstva; unapređenju kapaciteta medija za izveštavanje o društveno osetljivim grupama; podizanju standarda i dodeli priznanja za najveće doprinose u novinarstvu i medijima.

Podobna za konkurs su i istraživanja o zastupljenosti građana u medijskom prostoru; prisutnosti govora mržnje i senzacionalističkog izveštavanja medija; uticaju novih tehnologija na kulturu informisanja građana; radnopravnom položaju i socio-ekonomskom statusu novinara i medijskih radnika, a učesnici konkursa mogu da predlože i druge projekte koje doprinose ostvarivanju javnog interesa u oblasti javnog informisanja.

Konkurs raspisan 1. februara, trajao je do 3. marta, o odluka o raspodeli sredstava bi trebalo da se donese najkasnije u roku od 90 dana od dana zaključenja konkursa.

Podnete projekte je ocenjivala komisija koju je imenovao ministar, a kandidati su bili oni koje predlože novinarska i medijska udruženja, kao i teoretičari, analitičari i praktičari iz oblasti medija zainteresovani za učešće u radu komisije.