Ekonomija

Kome najviše dugujemo: Ko je na listi poverilaca i šta se promenilo za godinu dana

Foto: Envato elements/ilustracija

Foto: Envato elements/ilustracija

Za godinu dana dug Srbije po osnovu izdatih evroobveznica porastao je za 1,4 milijade evra na ukupno 10,3 milijarde evra, pokazuju podaci Uprave za javni dug.

Srbija najviše novca duguje investitorima koji su ulagali u naše evroobveznice – više od 10,3 milijarde evra. Sledi dug po osnovu izdatih državnih dugoročnih hartija od vrednosti – 7,4 milijarde evra, pa tek onda krediti poslovnih banaka u vrednosti od četiri milijarde evra. Na ime kredita stranim vladama dugujemo 3,2 milijarde evra, kineskoj Eksport-import banci dugujemo 3,2 milijarde evra, a MMF-u 2,5 milijardi evra, stoji u poslednjem dostupnom mesečnom izveštaju Uprave za javni dug za februar 2025.

Redosled prvih pet poverilaca po visini javnog duga Srbije je skoro isti kao i godinu dana pre, ali su iznosi različiti. Neki su značajno uvećani.

Tako smo na kraju februara 2024. na ime izdatih evroobveznica dugovali 8,9 milijardi evra – dakle ovaj dug je za godinu dana porastao za 1,4 milijarde evra.

Dug po osnovu dugoročnih dinarskih hartija od vrednosti smanjen je za 36 miliona evra, ali je značajno porastao dug koji plaćamo po kreditima poslovnih banaka – za čak 1,05 milijardi evra (lane je bio 2,95 milijardi, a sada četiri milijarde evra). U prošlogodišnjoj listi poverilaca javnog duga Srbije, ovi krediti nalazili su se na četvrtom mestu po iznosu duga, a sada su dospeli na treće – zamenili su mesto sa kreditima stranih vlada koji su za 12 meseci smanjeni za 104 miliona evra.

Dug prema Eksport-import banci Kine je takođe uvećan – za 489 miliona evra.

Isto važi i za dug prema MMF-u,koji je od prošlog do ovog februara porastao za 78 miliona evra.

Više od milijardu evra, prema poslednjem dostupnom izveštaju Uprave za javni dug, dugujemo još i Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (2,2 milijarde evra), Evropskoj investicionoj banci (1,8 milijardi evra) i ulagačima u srpske državne dugoročne hartije u evrima (1,5 milijardi evra).

Ostali poverioci na listi od Srbije potražuju iznose manje od milijardu evra, a među njima su Evropska banka za obnovu i razvoj, Banka za razvoj Saveta Evrope, dug po osnovu stare devizne štednje, Nemačka razvojna banka, državne obveznice iz restitucije…

Više pročitajte na LINKU.