BBC News
Dosije „Terminator" ili priča o čeličnoj volji: Kako je Arnold Švarceneger osvojio svet
Terminator
Terminator je Arnolda Švarcenegera pretvorio u najvećeg holivudskog akcionog junaka 1980-ih i 1990-ih, a sve samo zato što je odabrao da glumi negativca, kako je i sam rekao u intervjuu za BBC, 1985. godine.
Arnold Švarceneger nikada nije ništa radio polovično.
Tvrdi da je za potrebe filma Terminator, koji je predstavljao prekretnicu u njegovoj karijeri, svakodnevno provodio sate sa povezom preko očiju, vežbajući sklapanje i rasklapanje futurističkog oružja.
Kombinacija iskrenog truda i marketinških trikova lansirala je Švarcenegerovu karijeru do neslućenih visina.
Njegovo bezizražajno lice je takođe pomoglo.
Nema puno glumaca koji su u stanju da izgovore jednostavnu repliku kao što je čuveno „Vratiću se" (I'll be back) i da to pretvore u frazu koja će im definisati karijeru.
Ali podjednako je važna bila i njegova volja da sate posveti ispunjenju ambicija i da bude potpuno otvoren po pitanju posla.
„Morate da se zaklučate u potpuno drugačiju vrstu emotivnog angažmana da biste glumili mašinu", rekao je u januaru 1985. u emisiji Vreme za doručak na BBC-ju, dok je bio na promotivnoj turneji.
„Način na koji hodaš je potpuno drugačiji. Način na koji koristiš oružje je različit.
„Izrazi tvog lica kada ubijaš i radiš slične stvari je različit jer nemaš nikakva osećanja".
- Zašto film „Terminator: Mračna sudbina“ plaši istraživače veštačke inteligencije
- Arnold Švarceneger: „Bio bih sjajan predsednik Amerike"
- Tom Kruz, poslednji akcioni heroj u nemogućoj misiji
Švarcenegerovi prethodni filmovi pravljeni su prema njegovom impozantnom telu.
U debitantskom filmu Herkul u Njujorku, tada vladajući Mister univerzuma bio je potpisan kao Arnold Strong (Snažni Arnold).
Nakon uspeha filma Konan varvarin iz 1982. i njegovog nastavka Konan uništitelj iz 1984, njegovo ime je postalo brend među ljubiteljima akcionih filmova.
Naučnofantastični Terminator je bio veliki skok u odnosu na avanture sa mačevima i čarobnjacima, a Švarceneger je imao jasnu sliku toga kako je želeo da se predstavi javnosti.
„Ponuđeno mi je bilo da igram dobrog momka, heroja", rekao je.
„Zatim sam pročitao scenario i mnogo me je više impresionirao lik Terminatora.
„Bilo je mnogo zanimljivije igrati robota - kao u filmu Zapadni svet (Westworld, 1973.) u kojem je Jul Briner igrao nekoga ko uopšte nema emocije, osećanja ili milosti - i uopšte takvog nekog lika".
Švarceneger je rekao da je tu svoju ideju da u filmu glumi model T-800 Terminatora izložio reditelju Džejmsu Kameronu.
„Mislio sam da će to biti krupan korak u mojoj karijeri, jer sam do tada uvek igrao heroje, kao u Konanu, na primer", kaže Švarceneger.
„Takođe, bila je to dobra uloga jer prvi put nisam zavisio od svojih fizičkih karakteristika, kao u slučaju Konana, već sam morao da glumim".
Kada je Terminator postao hit u Americi, Švarceneger je već gledao ka sledećoj fazi karijere.
„Nove stvari su mi se otvorile, a u glumi je najvažnija stvar da se oprobate u mnogo različitih oblasti i da se ne zaglavite u nekim tipskim ulogama", rekao je on.
Za Švarcenegera je to bila nova prilika.
Prošao je težak put od trenutka kada je pisac Klajv Džejms do pojasa golog bodibildera uporedio sa „smeđim kondomom napunjenim orasima".
U BBC seriji On Fame in the Twentieth Century, koja se bavila slavnim osobama, Džejms je naročito obratio pažnju na put koji je bivši Mister univerzuma prešao do statusa „prvog kompletno samokonstruisanog glumačkog superstara".
„U filmu koji mu je prelomio karijeru, on igra sebe - to jest androida; nekoga kojeg je napravio neko drugi. I neko je tako napravio njega", smatra Džejms.
Za kritičare je Švarcenegerov najpametniji potez bio taj što je medijima otkrio svoju tajnu".
Rekao im je: „Nije bilo lako primetiti ironiju od svih tih mišića, ali štampa je volela to što nije krio svoj temperament. On je od svoje karijere stvorio priču".
Bodibilder poznat i pod imenom Austrijski hrast nikada nije krio svoje ambicije i time je više podsećao na Amerikanca nego na Evropljanina.
Nakon što je izgradio telo koje je više puta postalo Mister univerzuma, u mejnstrim vode je uplovio dokumentarnom dramom iz 1977. pod nazivom Pumping Iron.
Te godine je na Francuskoj rivijeri, tokom filmskog festivala u Kanu, za BBC rekao da nije školovan glumac, već neko ko koristi sopstveno telo da bi „ušao u svet filma".
Majstor za marketing
„Bilo je to ono što me je nosilo dok se nisam etablirao u glumačkom svetu", rekao je.
Na pitanje da li veruje da je njegov glumački talenat ravan njegovim bodibilderskim veštinama, odgovorio je bez problema:
„Kada sam imao 15 godina, rekao sam da ću postati najbolji bodibilder svih vremena i to sam i ostvario.
„Sada sam podjednako uveren kao i kada sam imao 15 godina - da ću biti i najbolji glumac".
Do ranih 1990-ih sve je išlo po planu.
Iako možda nije postao najbolji glumac na svetu, Švarceneger je, bez ikakve dileme, postao jedna od najvećih holivudskih zvezda.
Od uloge u Konanu varvarinu došao je do epskih visokobudžetnih naučnofatntastičnih filmova kao što su Totalni opoziv i Predator ili porodičnih komedija poput filma Blizanci.
Svaki potez je bio potez majstora za marketing koji je uvek stizao do željene i sve brojnije publike.
U prvom Terminatoru je bio zastrašujući zlikovac, ali već u nastavku (Terminator 2: Sudnji dan), postao je heroj.
U BBC dokumentarcu Ogoljeni Holivud iz 1991. godine, osvrnuo se na prepreke koje je morao da savlada na putu ka vrhu.
„Smislio sam program, išao na brojne časove glume, trenirao glas, sređivao akcenat i tako dalje, a napravio sam i detaljan plan kako da se marketinški predstavim.
„A zatim sam se suočio sa najneverovatnijom preprekom koju možete da zamislite", kaže Švarceneger.
I dok su se brojni agenti podsmevali njegovom austrijskom prezimenu i nagovarali ga da ga promeni, Švarceneger je bio taj koji se poslednji smejao.
„Praktično su mi svi govorili da imam minimalne šanse u ovoj profesiji jer ne postoji niko u poslu ko je došao iz Evrope, a da je zaista probio sve granice i da je napravio moćnu karijeru".
Rekao je i da ga je to što je pola života proveo u Austriji, a drugu polovinu u Sjedinjenim državama, navelo da se oseća kao Austro-Amerikanac.
„Izrazito sam srećan što sam došao u Ameriku i postao građanin ove zemlje, jer je ovo zaista država koja predstavlja najlepšu moguću viziju velikih prilika i beskrajnih mogućnosti, zemlja u kojoj se snovi osvaruju - kao u mom slučaju.
„Ja sam savršeni primer za to".
To što je rođen u Austriji, značilo je i da nikada neće zaista moći da kompletira najveći Američki san i da uđe u Belu kuću.
Čak ni Arni nije mogao protiv američkog Ustava.
Nakon što je prebrodio optužbe za seksualno napastvovanje i prevaru - ponašanje koje je i sam proglasio „pogrešnim" - i 2003 postao guverner Kalifornije, neizbežno je bilo da dobije i novi nadimak - Guvernator.
Isti onaj nagon i apetit za ličnim napretkom koji je pokazao 1985. na sofi u TV emisiji Vreme za doručak, odveo ga je dalje nego što je možda i sam planirao da će stići.
„Samo morate da iskoristite svaku priliku i da učite da se snalazite u svakoj oblasti", rekao je.
„Ako se radi o glumi, idite u škole glume i ponovo počnite od početka ako je potrebno - to je ono što je uzbudljivo u životu, da otkrivate nešto novo i da budete željni novih i boljih stvari".
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
- Kako je „Terminator" predvideo sve naše strahove o veštačkoj inteligenciji i šta možemo da naučimo
- „Umri muški": Akcioni film koji je redefinisao žanr i lansirao Brusa Vilisa u Holivud
- Val Kilmer: Briljantna, potcenjena i „teška" filmska zvezda
- O „Volji sinovljevoj" i fantastici na domaćem filmu: Zašto partizani nikada nisu pucali u vanzemaljce
- Dan D: Snimanje filma „Spasavanje redova Rajana" izgledalo je kao pravi rat
- Žan-Klod van Dam napunio 60: Šest filmova koje morate da pogledate