Društvo

Asocijacija sudijskih pomoćnika: Širi krug korisnika sudskih taksi - veći finansijski rizik za zaposlene u pravosuđu

Foto/ Suđenje /ilustracija pixabay

Foto/ Suđenje /ilustracija pixabay

Asocijacija sudijskih pomoćnika izrazila je zabrinutost povodom načina na koji je Ministarstvo pravde sprovelo javnu raspravu o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o sudskim taksama, kao i sadržaja zvaničnog Izveštaja o javnoj raspravi, saopštila je ova asocijacija.

"Kao jedino strukovno udruženje sudijskih pomoćnika u Republici Srbiji, registrovano u skladu sa zakonom, Asocijacija sudijskih pomoćnika je dostavila blagovremene, koncizne i stručno utemeljene komentare na predloženi nacrt. Nacrt, priznaćemo, nije katastrofalno loš, ali ima mana. Međutim, sadržaj naših primedbi nije predstavljen niti analiziran, što ostavlja utisak da je celokupan proces bio vođen više formalno nego suštinski, bez stvarne namere da se stručni argumenti zaista i razmatraju", navodi se u saopštenju ove asocijacije.

U Izveštaju se, između ostalog, navodi da je izmena člana 33. Zakona o sudskim taksama izvršena u kontekstu "primedbi poput one Upravnog suda, koji je ukazao na nedostatke u načinu određivanja vrednosti predmeta u upravnim sporovima, ali da taj sud nije formalno predlagao konkretnu izmenu".
 
"Međutim, u potpunosti je izostavljeno da je Asocijacija sudijskih pomoćnika dostavila jasan predlog izmene člana 33, ukazujući na kontradiktornost između stava 2. i 3. tog člana, kao i na neprimenljivost upućivanja na odredbe koje regulišu parnični postupak u kontekstu upravnog spora", navodi se u saopštenju.

Takođe, predloženo je uklanjanje upućivanja na vrednost od 15.000 dinara (član 28), budući da je članom 33, stav 3. već propisana vrednost od 10.000 dinara za neprocenjive upravne sporove.

"Asocijacija sudijskih pomoćnika je jasno naglasila potrebu da se ove kolizije ukinu i da se odredba (kao i ceo nacrt) uskladi sa prirodom upravnog spora. S tim u vezi smo ukazali i da je potrebno nominalno navesti iznos taksi u upravnom sporu", ističe se u saopštenju.

Posebno su, dodaje se, ukazali na finansijski rizik za zaposlene u pravosuđu zbog totalno neshvatljivog proširenja kruga korisnika prihoda od sudskih taksi (član 25).
 
"Nacrtom je predviđeno da se sredstva ubuduće dele i na ''zaposlene u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija bez beneficiranog radnog staža sa srednjom stručnom spremom'' (reč je o krugu lica koji spadaju u zaposlene u Ministarstvu pravde). Iako Asocijacija sudijskih pomoćnika podržava napore za unapređenje materijalnog položaja i ovih zaposlenih, smatramo da ova izmena direktno ugrožava interese zaposlenih u sudovima i javnim tužilaštvima, kojima ta sredstva primarno pripadaju", ukazuje se u saopštenju.

Asocijacija podseća da su poslednja dva meseca, zaposleni u sudovima i tužilaštvima već primali tzv. stimulaciju iz dva dela, "što pokazuje da ni postojeći obim izdvajanja nije dovoljan".

"Proširenje kruga korisnika, bez znatno većeg ukupnog procenta izdvajanja, praktično znači smanjenje raspoloživih sredstava za zaposlene kojima primarno pripadaju. S tim u vezi predlažemo brisanje spornog dela odredbe, odnosno povećanje procenta na najmanje 40 odsto", navodi se u saopštenju.

U primedbama je asocijacija ukazali i na potrebu da se u procenjivim upravnim sporovima uvede prag, odnosno minimalni i maksimalni iznos sudskih taksi (a ta odredba postoji u važećem Zakonu), na neprimenjivost određenih odredaba, pa i jezičku preciznost u nacrtu.
 
"Smatramo da je od suštinskog značaja da svi pristigli komentari i predlozi budu javno dostupni, zajedno sa obrazloženjima o njihovom prihvatanju ili odbijanju, kako bi se osigurala transparentnost postupka. Ponovno preispitivanje pojedinih spornih odredbi bilo bi ne samo opravdano, već i poželjno. Naročito u svetlu potrebe da se osigura pravična i funkcionalna raspodela sredstava iz sudskih taksi, bez prikrivenog prenosa tih sredstava na lica koja nisu neposredno povezane sa radom ovih organa. Asocijacija sudijskih pomoćnika ostaje dosledna u svom zalaganju za transparentan, stručan i ustavnopravno utemeljen zakonodavni proces – u interesu građana, pravde i institucija", zaključuje se u saopštenju.