Društvo
Strategija zaštite od požara nije izrađena

Foto: S.Lisac
Trenutni način finansiranja preventivne zaštite od požara, posebno od strane lokalnih samouprava, ne obezbeđuje sredstva u potrebnom obimu, niti se ta sredstva efikasno koriste, navodi DRI u svom izveštaju.
Prema podacima Državne revizorske institucije, u periodu od 2019. do kraja 2023. godine, u Srbiji je zabeleženo ukupno 119.609 požara, što čini 77% svih vanrednih događaja. U tim požarima poginule su 484 osobe, povređeno je 1.770, dok je 1.655 osoba spaseno.
Evropski standard predviđa da na hiljadu stanovnika dolazi jedan vatrogasac. U Srbiji, međutim, jedan vatrogasac-spasilac pokriva 1.865 stanovnika, što je ispod evropskog proseka. Ako se uključe i 1.526 članova dobrovoljnih vatrogasnih društava, ovaj odnos se poboljšava na 1.306 stanovnika po vatrogascu, ali i dalje je ispod standarda
Poseban problem predstavlja nejednaka teritorijalna raspodela vatrogasaca. Na primer, u Rasinskom okrugu jedan vatrogasac pokriva 1.992 stanovnika, dok u Severnobačkom okrugu, uz pomoć dobrovoljnih vatrogasaca, odnos pada na 602 stanovnika po vatrogascu.
Požari se najčešće dešavaju na otvorenom prostoru (62%), zatim na građevinskim objektima (33%), a najmanji broj registrovan je na saobraćajnim objektima (7%), navela je DRI.
Prema pravilu službe vatrogasac-spasilac operativan je do 45 godina starosti, dok je prosečna starost pripadnika vatrogasno-spasilačkih jedinica u Republici Srbiji 40 godina, navodi se u izveštaju.
Dobrovoljna vatrogasna društva predstavljaju, kako se navodi dodatnu ispomoć profesionalnim vatrogasno-spasilačkim jedinicama kada za time postoji potreba.
Dobrovoljna vatrogasna društva formiraju dobrovoljne vatrogasne jedinice radi sprovođenja zaštite od požara, spasavanja ljudi i imovine, sprečavanja i suzbijanja drugih tehničko-tehnoloških nesreća i elementarnih nepogoda. Formiranje dobrovoljne vatrogasne jedinice je uslov da bi dobrovoljno vatrogasno društvo uopšte moglo da se registruje po Zakonu o dobrovoljnom vatrogastvu, a uverenje o ispunjenosti ovog uslova izdaje Ministarstvo unutrašnjih poslova, objašnjava se u izveštaju.
Dobrovoljne vatrogasne jedinice mogu biti jedinice prve, druge ili treće kategorije u zavisnosti od materijalno-tehničke opremljenosti i broja pripadnika.
"Na dan 31. decembar 2023. godine u Republici Srbiji postoji 95 dobrovoljnih vatrogasnih društava sa 1.526 članova koja su ispunila ovaj uslov, odnosno poseduju dobrovoljnu vatrogasnu jedinicu određene kategorije. Ovih 95 dobrovoljnih vatrogasnih društava se nalazi na teritoriji 56 jedinica lokalnih samouprava (oko trećine ukupnog broja opština i gradova), dok na teritoriji 106 jedinica lokalnih samouprava nije formirano nijedno dobrovoljno vatrogasno društvo", navode revizori.
U Srbiji nije uspostavljen strateško-planski okvir za zaštitu od požara. Strategija zaštite od požara nije izrađena, dok je Strategija smanjenja rizika od katastrofa u fazi izrade.