BBC News

Novi napadi Ukrajine, svi aerodromi u Moskvi privremeno zatvoreni

Putnici čekaju na jednom od moskovskih aerodroma

Putnici čekaju na jednom od moskovskih aerodroma

Četiri glavna aerodroma u Moskvi su privremeno prestala sa radom, a više od 130 letova je moralo da se preusmeri.

Putnici čekaju na jednom od moskovskih aerodroma
EPA/Shutterstock

Neprestani napadi ukrajinskih dronova na Rusiju doveli su do privremenog zatvaranja glavnih aerodorma u Mosvki, zbog čega je otkazano najmanje 140 letova, saopštili su zvaničnici.

Više od 230 ukrajinskih dronova oboreno je iznad Rusije od 19. jula, među kojima 27 iznad glavnog grada, podaci su ruskog Ministarstva odbrane.

Četiri glavna aerodroma u glavnom gradu su privremeno prestala sa radom, a više od 130 letova je moralo da se preusmeri, podaci su ruskog organa za kontrolu vazduhoplovstva.

U noći između 19. i 20. jula, najmanje troje ljudi je stradalo u ruskim vazdušnim udarima u različitim delovima Donjecka i Sumija, a oboreno je 18 od 57 dronova, tvrde regionalni zvaničnici.

Moskovski aerodromi su 10 puta prekidali sa radom u 24 sata zbog napada, saopštilo je rusko Udruženje turističkih operatera (Ator) 20. jula.

U međuvremenu su počeli sa radom.

Rusko Ministarstvo odbrane je od 19. jula ujutru presrelo 45 dronova, iznad regiona blizu ukrajinske granice, kao i iznad Crnog mora, ali nije prijavljeno da je bilo žrtava.

Zbog ovih udara privremeno bio zatvoren i Međunarodni aerodrom Kaluga,

Ovo nije prvi put da su ukrajinski napadi dronova izazvali zastoj u putovanjima u Rusiji.

Najmanje 60.000 putnika je bilo zarobljeno na aerodromima širom zemlje kada je Kijev je u maju lansirao više od 500 dronova u periodu od 24 sata, prema podacima ruskog Ministarstva odbrane.

Porušene zgrade posle ruskih vazdušnih napada u Sumiju
Donetsk Regional State Administration
Najmanje troje ljudi je stradalo u poslednjim ruskim vazdušnim udarima u različitim delovima Donjecka i Sumija

Do najnovijih napada je došlo pošto je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, izjavio da je ruski predsednik spreman da krene ka mirovnom rešenju sa Ukrajinom, ali da je prioritet Moskve da „ostvari naše ciljeve".

„Predsednik Putin je više puta govorio da želi da se što ukrajinsko rešenje do mirnog završetka.

„Ovo je dug proces, zahteva trud i nije lak", rekao je u televizijskom intervjuu.

Prošlo je skoro tri i po godine otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.

Ukrajinski predsednik Zelenski je 19. jula predložio novu rundu razgovora sa Moskvom, kako bi se ponovo pokrenuli pregovori prekinuti u junu.

Prethodni pokušaji Rusije i Ukrajine da pregovaraju o okončanju borbi nisu doveli do prekida vatre, ali je postignut dogovor o razmeni zarobljenika.

Zelenski je takođe ponovio da se lično sastane sa ruskim predsednikom Putinom.

„Potreban je sastanak na nivou rukovodstva kako bi se zaista osigurao mir", izjavio je.

Donald Tramp, američki predsednik, objavio je da će SAD poslati „najsavremenije oružje" Ukrajini preko zemalja NATO-a.

On je u prošlosti često izražavao podršku i divljenje ruskom lideru, ali je nedavno zapretio Moskvi uvođenjem oštrih tarifa ako se sporazum o okončanju rata ne postigne u roku od 50 dana.

Kasnije je za BBC rekao da je „razočaran" Putinom, ali „da nije sa njim završio".

„Svi su se navikli na njegovu (Trampovu) prilično oštru i direktnu retoriku.

„Istovremeno, on potvrđuje da želi da učini sve što je moguće kako bi olakšao mirno rešenje", osvrnuo se Peskov u nedeljnom intervjuu na poslednju izjavu američkog predsednika.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]