Društvo

Zdravković: Privatizacija EPS-a bila bi šteta za državu i građane

Foto: Boom93/M. Veljković

Foto: Boom93/M. Veljković

Privatizacija Elektroprivrede Srbije (EPS) bila bi šteta za državu i građane, rekao je danas ekspert za energetiku Miloš Zdravković.

On je, povodom sumnji u javnosti da država priprema privatizaciju te kompanije, rekao je za agenciju Beta da takva odluka ne bi bila dobra iz finansijskih i ekonomskih razloga.

Sumnje u javnosti da se priprema privatizacija EPS-a potiču, između ostalog i zbog prenosa računa za utrošenu električnu energiju iz Trezora Ministarstva finansija u malu privatnu Alta banku u vlasništvu Davora Macure, bliskog Srpskoj naprednoj stranci. 

Uprkos širokoj polemici u javnosti, EPS uporno odbija da objasni zašto je i pod kojim uslovima je sklopio aranžman sa tom bankom o prenosu računa.

Neki od razloga za privatizaciju mogli bi biti, ocenili su stručnjaci za energetiku, i sve slabiji rezultati poslovanja te kompanije, pa se kao potencijalni vlasnici pominju norveška firma Rystad Energy i američka ofšor firma UGT Renewables, koja u konzorcijumu sa Hyundai Engineering gradi u Srbiji solarne elektrane, snage 1.000 MW.

Zdravković je rekao da "EPS nije samo kičma energetskog sistema nego i privrede, a na nju se oslanjaju i naučno-obrazovne institiucije ove zemlje".

"Poskupljenje električne energije koje obično dolazi sa novim vlasnicima bila bi sekundarna šeta od privatizacije, a primarne posledice uticale bi na razvoj privrede", rekao je Zdravković.

Dodao je da u slučaju privatizacije novi vlasnik nema razloga da ne omogući proizvođačima iz svoje zemlje da proizvode i održavaju i opremu za taj energetski sistem.

Tako su, prema njegovim rečima, nemačke firme, kad su došle u Srbiju, naftu nabavljale kod svojih snabdevača, novac prebacile na račune Rajfajzen banke, preneli osiguranje iz "Dunav" osiguranja u njihove kuće za osiguranje, naručivali opremu kod svojih proizvođača.

Zdravković je rekao da bi još jedna šteta od privatizacije bila to što "domaća firma ovde ulaže novac, a strana iznosi kapital odakle je došla".

Najuspešnije su države gde su, kako je rekao, strateške firme u vlasništvu države.

Na pitanje da li privatizaciju EPS-a sugeriše Međunarodni monetarni fond, Zdravković je rekao da "šta god da je zahtev, Srbija je nezavisna država i odluke treba da donosi u svom interesu".

Istakao je da ima kritičan stav prema radu ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.

"Ona je nekokompetentna osoba za energetiku, nikada u tom sektoru nije radila, a preuzela je posao o kome ništa ne zna, iz meni nepoznatih razloga", rekao je Zdravković.

Dodao je da su joj "svi potezi koje je povukla, uključujući i smenu direktora Miroslava Tomaševića sa čela EPS-a, katastrofalni".

"Rezultati njenog rada su očidni i merljivi jer je profit EPS-a 2023. godine, kada je tom kompanijom upravljao Tomašević, bio 950 miliona evra, a 2024. godine neto dobit je pala na oko 200 miliona evra", rekao je Zdravković.

Istakao je da je Tomašević "vaskrsao" EPS po rezultaima u prihodima, prodaji i remontima, nakon smene Milorada Grčića.

"Nikad niko nije napravio takav rezultat u elektroprivredi kao Tomašević, krenuo je od nule, minusa, prihvatio je tu funkciju kada niko nije hteo jer je ta kompanija bila u takvom stanju da je mogao da se zakuca poslednji ekser u 'mrtvački sanduk'", rekao je Zdravković.

Naveo je da promena računa sa Trezora na privatnu banku "može da ukazuje na neke pripreme, ali i ne mora".

"Ja nikada ne bih privatizovao EPS, a ni druge firme od strateškog značaja. One treba da ostanu u državnom vlasništvu. Nemam ništa protiv da neki privatnik osnuje firmu i razvija je, ali ne razumem odluku da se privatizuje nešto što su napravili naši preci", rekao je Zdravković za Betu.

On je ocenio da je to slično prodaji stana da bi se kupio automobil i letovalo na nekoj destinaciji.

Jedan deo akademske javnosti smatra da postoji opravdan strah od privatizacije EPS-a jer je u maju 2023. tadašnji Nadzorni odbor odbio ponudu mađarske državne elektroprivrede MVM, o formiranju zajedničkog preduzeća (joint-venture) u koje je EPS trebalo da unese 11 hidroelektrana, a MVM 600 miliona evra.

Ministarstvo rudarstva i energetike je, nakon što je odbijena ta ponuda, koja, kako kažu upućeni, nije došla bez podrške nekog iz vlasti Srbije, saopštilo da "svako ko govori o otuđenju imovine EPS-a u javnosti širi neistine i paniku jer je, promenom Statuta i pravne forme EPS postao zatvoreno akcionarsko društvo i u stopostotnom je vlasništvu države".

Tu ponudu je, međutim odbio tadašnji Upravni odbor, a u sadašnjem su tri stručnjaka iz Norveške.

Mađarska državna elektroprivredna kompanija MVM postala je nedavno većinski vlasnik nekadašnjeg EPS-ovog preduzeća "Južna Bačka" koje je izdvojeno i ranije privatizovano, a bavi se izgradnjom i održavanjem i veoma je velika energetska firma koja će sigurno biti na usluzi EPS-u. 

U sastavu te mađarske kompanije je, takođe, i energetska firma "Elektromontaža" iz Kraljeva koja je osnovana 1963. godine kao specijalizovana kompanija EPS-a i bavi se izgradnjom i održavanjem infrastrukture za distribuciju električne energije, pa se postavlja pitanje kako Mađarska ne prodaje MVM, već ta firma kupuje bivše delove elektroprivreda drugih zemalja.