Društvo
Uvođenje nacionalnih udžbenika "monopolizacija znanja"
FOTO: Boom93 / N.Stojićević
Odbor za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo Narodne skupštine Srbije usvojio je izmene Zakona o udžbenicima koji će obuhvatiti primenu nacionalnih udžbenika u osnovnim školama. Predlogom zakona biće uvedeni nacionalni udžbenici za predmete: srpski jezik i književnost, svet oko nas, priroda i društvo, istorija, geografija, muzičko i likovno. Šta se dobija uvođenjem nacionalnih udžbenika? Koje su prednosti, a koje mane i šta o tome misle nastavnici i profesori?
Nastavnik geografije i autor udžbenika iz tog predmeta Miroslav Grujić kaže za N1 da ne vidi da će se nešto novo uvesti ovim izmenama, osim toga što će jedinu korist imati preduzeće koje će izdavati udžbenike, konkretno Zavod za udžbenike, dok će svi drugi biti na gubitku.
"Najviše će naši učenici biti na gubitku jer meni deluje kao da se struka stavlja u funkciju vlasti i da će oni koji budu na vlasti moći da koriguju istoriju, geografiju, srpski jezik. Ako do sada pogledate udžbenike, sve je to zastupljeno i u udžbenicima za geografiju, za istoriju, srpski jezik, taj nacionalni identitet se razvija kod učenika u osnovnim školama već sada i ne vidim da na neki viši nivo to biti podignuto, niti mislim da treba. Mislim da je dovoljno zastupljen i da naši učenici itekako razvijaju svoj nacionalnu svest", ocenjuje.
Grujić je autor udžbenika geografije za osnovnu školu i kaže da se trudio da gde god je moguće ubaci elemente vezane za našu zemlju.
"Naši udžbenici iz geografije obiluju pričom o Srbiji u svim razredima, nacionalna geografija se obrađuje tek u 8. razredu i tu se cele godine radi Srbija i svi autori su je obradili na jedan kvalitetan način", ističe.
Kaže i da svi koji pišu udžbenike rade to po planu i programu koji je propisao ZOV koja na kraju kontroliše da li je sve ispunjeno i na kraju ministar prosvete potpisuje i odbrava da se taj udžbenik nađe u učionicama Srbije.
"Najveći problem danas u obrazovanju je upravo taj program. I svi koji rade u školama znaju da bi to trebalo menjati. Nisu usklađeni programi, nešto se iz matematike radi u petom, a iz geografije se to povezuje tek u sedmom i tako dalje. Mislim da će se svi složiti da je tu poenta i da moramo da menjamo obrazovanje, da pratimo savremene trendove, a na ovaj način mi se vraćamo par decenija unazad gde ćemo imati konkretno monopolistične izdavačke kuće", objašnjava.
Profesor istorije Aleksandar Markov smatra da je teško proceniti šta je konačan cilj ove ideje. Podseća i da ideja nije nova, da je još 2021. godine u konteksu premijere filma Dara iz Jasenovca, tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova, Aleksandar Vulin izjavio da udžbenik istorije treba da piše država.