Evropski zakon o slobodi medija stupio na snagu: Ne važi u državama kandidatima, ali će služiti za izveštaj o napretku

Foto/ilustracija mediji pixabay

Foto/ilustracija mediji pixabay

Stupio je na snagu Evropski zakon o slobodi medija. Predviđa veću zaštitu novinara i medija i omogućava veću nezavisnost. Međutim, njegov značaj za države koje su u fazi pridruživanja Uniji nije tako velik.

Godinu dana nakon usvajanja, konačno je stupio na snagu zakon koji omogućava novinarima i medijima da svoj posao rade lakše, bolje, profesionalnije, bez spoljnih pritisaka i uticaja, ali odgovorno i transparentno.
 
Ključnje odredbe Evropskog zakona o slobodi medija predviđaju:
 
- Uređivačku nezavisnost: odnosno zabranu političkog ili komercijalnog mešanja u uređivačku politiku.
 
 
- Zaštitu izvora informacija i novinara: što značli da su zabranjeni praćenje, prisluškivanje i druge forme pritisaka
 
- Transparentnost vlasništva: jer svi mediji moraju objaviti vlasničku strukturu i izvore finansiranja
 
- Transparentno državno oglašavanje: bez političkog favorizovanja.

 Kontrolu koncentracije medije: gde EU Komisija dobija ovlašćenja da prati i ograničava tržišnu moć
 
- Kao i osnivanje European Board for Media Services – nezavisnog tela za praćenje i preporuke
 
Evropski lideri utrkuju se porukama podrške i samohvale. Celog dana objavljuju podršku medijma i insistiraju na tome da se novinarima mora omogućiti slobodan i bezbedan rad. Gotovo identične poruke stigle su iz svih relevatnih institucija - Evropske komisije, Evropskog saveta i Evropskog parlamenta.
 
"Radi se o zaštiti novinara, omogućavanju slobodnijeg i nezavisnijeg medijskog okruženja, adekvatnom finansiranju javnih servisa kako ne bi bili pod pritiskom smanjenja budžeta i postojanju okruženja u kome je moguć rad nezavisnih medija i novinara", rekla je Sabine Verhejen, predsedavajuća radne grupe Evropskog parlamenta.

Evropski zakon o slobodi medija ne važi u državama kandidatima za članstvo u EU. Međutim, njegove odredbe primenjivaće se prilikom izrade izveštaja o napretku – kako onih koje izrađuje Evropska komisija, tako i rezolucija Evropskog parlamenta, ali i predstavljati snažnu osnovu za dalju analizu medijske scene u Evropskom savetu.
 
Ovo bi moglo da bude od posebnog značaja za Srbiju – u kojoj su registrovani ogromni pritisci vlasti na profesionalne novinare i medije, netransparentno vlasništvo ili državno finansiranje poslušnih medija ili za BiH u kojoj se, osim stalnih napada na novinare, pretnji, pritisaka i kontrole medija, glavne primedbe odnose na zakonske regulative kao što je povrtatak krivičnog gonjenja za klevetu u Republici Srpskoj ili pokušaj uvođenja takozvanog zakona o "stranim agentima".
Iako je novi evropski zakon o slobodi medija formalno na snazi, on još nije kompletan. Deo odredbi, koje se odnose na pravo korisnika da prilagode prikaz medijskog sadržaja na uređajima i interfejsima, kao i da kontrolišu pristup medijskim uslugama, počeće da se primenjuje 8. maja 2027. godine.