Društvo
Ministarka rada: Za zapošljavanje 5,65 milijardi dinara u 2022. godini
(BETAPHOTO/VLADA SRBIJE/SLOBODAN MILJEVIC/MO)
Za podršku aktivnoj politici zapošljavanja u 2022. predviđeno je 5,65 milijardi dinara, a u pogledu mera u koje je uključena direktna finansijska podrška poslodavcu ili korisniku, planirano je uključivanje više od 20.000 osoba, od kojih 2.300 sa invaliditetom, izjavila je ministarka za rad Darija Kisić Tepavčević. <div class="article-banner"> <div id="div-gpt-ad-1620632716371-0" data-google-query-id="CNv1rvLS9_QCFd7REQgdC2sCgA"></div> </div>
Ona je na konferenciji „Osnažene zajednice – put ka inkluziji i razvoju“ istakla da će borba za nova radna mesta, povećanje zaposlenosti kao i podrška najosetljivijim grupama biti prioritet ministarstva i u 2022. godini.
Okupljenima oko projekta „Poboljšanje uslova života Roma i Romkinja i drugih marginalizovanih grupa u vreme kovid-19 pandemije“ koji sprovode NALED i Asocijacija koordinatora za romska pitanja u saradnji sa Nemačkom organizacijom GIZ poručila je da je cilj da „budemo efiksaniji i da broj zaposlenih iz marginalizovanih grupa bude sve veći“.
Navela je da je od početka godine zaključno sa novembrom nešto manje od 210.000 osoba koje su bile na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) dobilo posao.
„To je uspeh i poboljšanje u odnosu na prethodni period, pa čak i na vreme pre pandemije“, ocenila je Kisić Tepavčević i ukazala da su Strategijom i Akcionim planom za zapošljavanje do 2023. godine planirane intenzivne mere podrške najranivijim grupama.
Kada je reč o ovoj godini, istakla je da su do novembra u mere aktivne politike zapošljavanja koje podrazumevaju direktnu finansijsku podršku bila uključena 15.652 lica sa evidencije NSZ, od kojih 1.618 osoba sa invaliditetom.
Oko 2.000 Roma uključeno u mere politike zapošljavanja
„Ukupno je 1.980 Roma uključenih u aktivne mere politike zapošljavanaj sa finansijskom podrškom, uključujući i mere dodatnog obrazovanja i obuke, subvencionisanog zapošljavanja teže zapošjlivih osoba, kao i subvencija za samozapošljavanje“, navela je Kisić Tepavčević.
Dodala je da se u ovom momentu na evidenciji NSZ nalazi 28.254 pripadnika romske populacije, što predstavlja 5,87 odsto ukupnog broja nezaposlenih.
Direktor Odeljenja za razvojnu saradnju Ambasade Nemačke Kristijan Šiling podsetio je na istraživanje organizacije GIZ koje je pokazalo da srpska privreda gubi 413 miliona evra godišnje zbog isključenosti Roma sa tržišta rada.
„Romska zajednica je najranjivija u Srbiji, izložena visokom riziku od siromaštva i nedostaje joj pristup obrazovanju i zdravstvenoj nezi“, ukazao je Šiling i dodao da Nemačka želi da pomogne u rešavanju tog problema.
Izvršna direktorka NALED Violeta Jovanović ukazala je na rezultate programa te organizacije „Zajedno za zajednicu“, tokom koga je 240 Roma i Romkinja bilo radno angažovano kod 30 poslodavaca.
„Za polovinu njih to je bilo prvo radno angažovanje, i to govori da su potrebne zakonske izmene, kako oni ili članovi njihovih porodica ne bi izgubili pravo na socijalnu pomoć ili druga davanja, zbog čega najčešće traže da rade kao neprijavljeni“, ukazala je Jovanović.