Izbori 2022

Parlametarni izbori: Požarevac u poslednjoj deceniji najviše glasao za SNS

Marko Veljković/Boom93/Arhivska fotografija

Marko Veljković/Boom93/Arhivska fotografija

Građani Požarevca i Srbije su poslednjih deset godina na biralištima birali saziv Narodne Skupštine četiri puta. Rezultati u Požarevcu nisu se mnogo razlikovali od rezultata u državi.

Ovo je drugi tekst u serijalu gde analiziramo kakvo je bilo raspoloženje građana Požarevca i kako su oni glasali na svim parlamentarnim izborima. U prvom tekstu obradili smo izbore od decembra 2000. do maja 2012. godine.

Ovog puta obradićemo rezultate parlamentarnih izbora u Požarevcu od maja 2012. godine do juna 2020. godine.

Baner Boom93 Android aplikacija

Uspon SNS-a

Srpska napredna stranka je na vlast došla posle održanih redovnih parlamentarnih izbora u maju 2012. godine. Na redovnim izborima održanim 6. maja 2012. godine na birališta je izašlo 39745 građana Požarevca ili 55,73%. Požarevljani su na ovim izborima najviše glasova dali Srpskoj naprednoj stranci. Za njih je glasalo 10280 birača ili 25,86%. Demokratska stranka je na ovim izborima osvojila 8740 ili 21,99% glasova. Za koaliciju oko SPS-a glasalo je 8373 ili 21,07% Požarevljana, dok je za Ujedninjene regione Srbije, nekadašnji G17+, glasalo 2224  ili 5,60% glasača. Određen broj glasova dobila je koalicija „Preokret“ LDP-a. Za njih je glasalo 2592 ili 6,52% građana, dok je za DSS glasalo 1745 ili 4,39% građana Požarevca.

Posle ovih izbora, saziv parlamenta izgledalo je ovako: DS 67 mandata, URS 16 mandata, SNS 73 mandata, LDP 19 mandata, SPS 44 mandata, DSS 21 mandat i stranke manjina 10 mandata.

Novu Vladu Srbije činili su SNS-SPS i URS, a za premijera bio je izabran Ivica Dačić.

Prvi vanredni parlamentarni izbori u eri SNS-a

Nakon nepune dve godine vlasti koalicije SNS-SPS i URS-a, predsedništva naprednjaka i socijalista odlučila su da raspuste aktuelni saziv Narodne skupštine kako bi se proverila „volja naroda“. Vlada je zvaničan predlog usvojila i uputila ga predsedniku Srbije Tomislavu Nikoliću 28. januara nakon čega je taj predlog usvojio i zakazao vanredne parlametarne izbore za 16. mart 2014. godine.

Na ove izbore izašlo je 38 595 građana Požarevca ili 52,21% punoletnih građana. Srpska napredna stranka osvojila je najviše glasova. Za njih je glasalo 19 156 građana ili 49,63%. Socijalističkoj partiji Srbije svoj glas dalo je 7 662 birača ili 19,85%.

Za Demokratsku stranku je glasalo 2 203 građana ili 5,71%, dok je za stranku bivšeg predsednika DS-a Borisa Tadića glasao 2 031 birač ili 5,26%. Određeni broj glasova u Požarevcu dobio je i URS. Za ovu političku opciju opredelilo se 1 359 građana ili 3,55 %, dok je Liberalno demokratska partija dobila 1 194 glasa Požarevljana ili 3,09%.

Nakon ovih vanrednih izbora, sastav Narodne skupštine izgledao je ovako: Srpska narpredna stranka osvojila je 158 mandata, a Socijalistička partija Srbije 44. Demokratska stranka je u novom sazivu skupštine imala 19 narodnih poslanika, dok je stranka Borisa Tadića imala 18. Manjinama je pripalo 11 poslaničkih mandata.

Nakon ovih izbora, novu vladu činile su Srpska napredna stranka i Socijalistička partije Srbije, a za predsednika Vlade izabran je Aleksandar Vučić, dok je Ivica Dačić postao ministar spoljnih poslova.

Novi vanredni parlamentarni izbori uporedo sa lokalnim

Ni ovaj saziv skupštine nije se dugo zadržao. Krajem 2015. godine sve glasnije se moglo čuti da se Srbija bliži novim vanrednim izborima, što je sredinom januara 2016. i ozvaničeno na sednici Glavnog odbora Srpske napredne stranke. Premijer Srbije Aleksandar Vučić saopštio je stranačkim kolegama da je već odlučio da vanredni parlamentarni izbori budu održani, objašnjavajući da su Vladi potrebni stabilnost i pun četvorogodišnji mandat nakon kog „više neće biti povratka na staro“.

Nakon što je Vlada podnela predlog za raspuštanje Skupštine, navodeći da je “došlo vreme za ispitivanje podrške reformama“, predsednik Srbije Tomislav Nikolić je 4. marta 2016. godine potpisao ukaz o raspuštanju parlamenta i raspisao izbore za 24. april, a za isti dan zakazano je i održavanje redovnih pokrajinskih i lokalnih izbora.

Na vanrednim paralmetnarnim izborima 2016. godine glasalo je 39 400 građana Požarevca ili 55,20%.

I na ovim izborima u Požarevcu Srpska napredna stranka je ponovo dobila najviše glasova. Ona je osvojila 19 279 glasova građana Požarevca ili 48,93%. Za Socijalističku partiju Srbije glasalo je 6 703 birača ili 17,01%, dok se za Srpsku radikalnu stranku opredelilo 2 448 Požarevljana ili 6,21%.

Demokratska stranka je u Požarevcu na vanrednimu izborima dobila 2 420 glasova ili 6,14% dok je za koaliciju Socijaldemokratske stranke Borisa Tadića i LDP-a Čedomira Jovanovića glasalo 1 698 Požarevljana ili 4,31%. Koaliciji pokreta Dveri i Demokratske stranke Srbije svoj glas je dalo 1 676 birača ili 4,25%. Najveće iznenađenje ovih izbora bio je pokret „Dosta je bilo“ bivšeg ministara privede Saše Radulovića. Za ovaj pokret u Požarevcu glasalo je 1 756 građana ili 4,46%.

Posle ovih izbora sastav Narodne skupštine izgledao je ovako: SNS 131 mandat, SPS 29 mandata, SRS 22 mandata, „Dosta je bilo“ 19 mandata, DS 16 mandata, koalicija Dveri – DSS 13 mandata i koalicija SDS – LDP 13 mandata. Strankama manjina je pripalo 10 mandata.

Posle ovih izbora vladu su sastavili SNS i SPS, a za predsednika Vlade ponovo je bio izabran Aleksandar Vučić.

Prvi i jedini redovni parlamentatni izbori u eri SNS-a, uz pandemiju koronavirusa i bojkot opozicije

Parlamentarni izbori u 2020. godini za sada su jedini koji su održani u redovnom roku od kada je SNS na vlasti. Ove izbore su pratile promene na čelu Vlade Srbije. Posle predsedničkih izbora 2017. godine novi predsednik Srbije postaje Aleksandar Vučić, a na čelo Vlade dolazi ministarka za državnu upravu, Ana Brnabić.

Aleksandar Vučić je redovne izbore za Narodnu skupštinu raspisao za 26. april, ali usled izbijanja pandemije koronavirusa i proglašenja vanrednog stanja, termin njihovog održavanja pomeren je za 21. jun.

Period pre raspisivanja izbora obeležili su građanski protesti. Protesti su doveli do promena na opozicionom delu spektra i najavu bojkota institucija i izbora pod dotadašnjim uslovima. Brojni parlamentarni i vanparlamentarni politički subjekti su bojkotovali izbore, uključujući i opozicionu koaliciju Savez za Srbiju.

Za ovaj izborni ciklus promenjeni su izborni zakoni, pa je cenzus za ulazak u Narodnu skupštinu spušten sa 5% na 3%.

Na redovne izbore u 2020. godini u Požarevcu izašlo je 35 516 građana ili 50,79%.  Ponovo je najviše glasova dobila Srpska napredna stranke. Za njih je glasalo 22 697 građana ili 64,28%. Za Socijalističku partiju Srbije glasalo je 4 411 Požarevljana ili 12,49%.

Na ovim izborima je jedino još jedna stranka prešlo cenzus, a to je SPAS Aleksandra Šapića. Oni su u Požarevcu osvojili 1 247 glasova ili 3,53%.

Posle ovih izbora saziv parlamenta bio je sledeći: SNS 188 mandata, SPS 32 mandata, SPAS 11 mandata i stranke manjina 19 mandata.

Novu Vladu Srbije sastavili su SNS – SPS i SPAS koji se kasnije utopio u Srpsku naprednu stranku. Za premijera je ponovo izabrana Ana Brnabić, dok je za predsednika Narodne skupštine Srbije izabran Ivica Dačić.

Ove godine novi vanredni parlamentarni izbori

Ove godine održaće se treći po redu vanredni izbori za poslanike Narodne skupštine otkada je SNS na vlasti u zemlji.  Parlamentarni izbori je prvobitno trebalo da se održe 2024. godine, ali je aktuelni predsednik Aleksandar Vučić krajem oktobra 2020. najavio da će izbori biti raspisani ranije. Pored opštih, istog dana biće održani i predsednički i lokalni izbori u 12 opština i 2 grada, uključujući Beograd.

Za sada je Republička izborna komisija potvrdila 16 lista stranaka, koalicija i manjina. Izbori su zakazani za nedelju 3. april.

U narednom tekstu obradićemo rezultate predsedničkih izbora u ovom veku.