BBC News

Beograd i Priština: Vučić treći put od jeseni sa Šolcom i Makronom o Kosovu, „kosovska delegacija nije želela da razgovara“

AFPMakron, Vučić i Šolc u Minhenu 24. februara 2023. Treći put za osam meseci, predsednik Srbije Aleksandar Vučić ima sastanak utroje sa liderima dve najznačajnije zemlje Evropske unije – Nemačke i Francuske, a ključna tema će ponovo biti Kosovo. Sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom i francuskim predsednikom Emanuelom Makronom Vučić će se sresti na Samitu […]

Makron, Vučić i Šolc u Minhenu 24. februara 2023.

AFP
Makron, Vučić i Šolc u Minhenu 24. februara 2023.

Treći put za osam meseci, predsednik Srbije Aleksandar Vučić ima sastanak utroje sa liderima dve najznačajnije zemlje Evropske unije – Nemačke i Francuske, a ključna tema će ponovo biti Kosovo.

Sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom i francuskim predsednikom Emanuelom Makronom Vučić će se sresti na Samitu Evropske političke zajednice u Kišinjevu.

Glavna tema junskog sastanka su incidenti na Kosovu poslednjih dana, kada su povređene desetine civila i vojnika KFOR-a, tokom pokušaja novoizabranih albanskih gradonačelnika da uđu u opštinske zgrade u opštinama u kojima živi većinski srpsko stanovništvo.

Gradonačelnici su pobedili na izborima koje su Srbi masovno bojkotovali.

Vučić je iz glavnog grada Moldavije zatražio smirivanje „sukoba“, dodajući da sa „3,4 odsto, izbori nisu legitimni“.

„Imaću susrete sa Šolcom i Makronom i daćemo sve od sebe da stvari se vrate u normalu i da se deeskaliraju, a hoće li se to desiti ne zavisi samo od nas.

„Za tango je potrebno dvoje“, poručio je Vučić.

Poslednji put su trojni susret imali u Minhenu u februaru, a prethodno u Pragu početkom oktobra.

Upravo od jeseni prošle godine počela je diplomatska akcija u kojoj evropski pregovarači podstiču dijalog Beograda i Prištine, na platformi francusko-nemačkog predloga za rešenje.

Višemesečni napori i desetine sastanaka rezultirali su sklapanjem sporazuma u Ohridu u martu, kao i usvajanjem Deklaracije o nestalima dva meseca kasnije, ali je krajem maja situacija na severu eskalirala.

Posle bilateralnog susreta sa Makronom u vrtovima moldavskog dvorca Mimi, Vučić se zahvalio na čvrstom stavu i podršci Srbiji povodom dešavanja na Kosovu.

vučić i zelenski

REUTERS/Vladislav Culiomza
Predsednici Srbije i Ukrajine Vučić i Zelenski

Za razliku od mnogih evropskih lidera sa kojima je imao sastanke, Vučić je izjavio da prištinska delegacija, koju predvodi predsednica Kosova Vjosa Osmani, nije želela sa njim da razgovara.

„Osmani je govorila, govorio sam i ja, oni nisu želeli nikakav susret sa srpskom delegacijom, što mislim da nije naišlo na odobravanje bilo koga.

„Mi uvek želimo razgovore i nemam problem da razgovaramo, ali je čini mi se sve jasnije ko je odgovoran za probleme i nasilje na KiM“, rekao je Vučić, prenosi Tanjug.

Na grupnoj fotografiji lidera evropskih zemalja i predstavnika EU, Vučić i Osmani stajali su na potpuno odvojenim stranama.

Samit EU u Moldaviji

DUMITRU DORU/EPA-EFE/REX/Shutterstock

Na marginama skupa u Kišinjevu, predsednik Srbije prethodno se sreo brojnim zvaničnicima među kojima su i austrijski kancelar Karl Nehamer, kao i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Na samitu čija je glavna tema bezbednost Evrope tokom ruske agresije, Vučić se sreo i rukovao i sa predsednikom Ukrajine Vladimirom Zelenskim.

Sa njim je razgovarala i Osmani, poručivši na Tviteru da „niko ne razume bolje patnju, borbi i otpor Ukrajinaca, nego narod Kosova“.

samit

DUMITRU DORU/EPA-EFE/REX/Shutterstock
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić (levo), predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski, švajcarski predsednik Alen Berse i premijer Luksemburga Gzavije Betel

Učestvuju i lideri iz regiona, među kojima su i crnogorski predsednik Jakov Milatović, kao i srpska članica Predsedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, predsednica Grčke Katerina Sakelaropulu, premijer Severne Makedonije Dimitar Kovačevski i premijer Albanije Edi Rama.


Petnaest godina posle proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.

Priština navodi brojku od 117 zemalja, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.

Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.

Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk