BBC News

Bosna i Hercegovina, voda i ekologija: Zašto je reka Bosna bila „crvena poput krvi“

Kako je izgledala „krvava“ reka BosnaThe British Broadcasting Corporation „Boja je bila strašna, crvena.“ Ovako ekološki aktivista Safet Kubat opisuje reku Bosnu koja je utorak, 31. januara, u srednjem delu toka od Zenice i narednih nekolika desetina kilometara ka Maglaju, poprimila neuobičajenu boju. Otpadne vode obojile su reku koja teče centralnim delom Bosne i Hercegovine, […]

Kako je izgledala „krvava“ reka Bosna
The British Broadcasting Corporation

„Boja je bila strašna, crvena.“

Ovako ekološki aktivista Safet Kubat opisuje reku Bosnu koja je utorak, 31. januara, u srednjem delu toka od Zenice i narednih nekolika desetina kilometara ka Maglaju, poprimila neuobičajenu boju.

Otpadne vode obojile su reku koja teče centralnim delom Bosne i Hercegovine, izvire u blizini Sarajeva, a uliva se u Savu kod Šamca.

Tačan uzrok izlivanja hemikalija još se utvrđuje.

Ekološki incident se desio u blizini zeničke železare Arselor Mital, o čemu je među prvima izvestio aktivista Safet Kubat koji je snimio video sa lica mesta.

„Bilo je ekoloških incidenata i ranije, ali dugo se nije desilo da bude ovakvih razmera i da izazove tako veliku paniku kod stanovništva.

„Izgledala je poput krvi i to je izazvalo alarm“, kaže Kubat iz nevladine organizacije „Reke Bosne i Hercegovine – Budi promena“ za BBC na srpskom.

U toku popodneva, reka se izbistrila.

„U reci nije uočen pomor ribe“, navodi se u saopštenju Federalne vodne inspekcije, a o zagađenju su obavešteni svi nadležni organi – policija, kantonalni inspektor za vode i Agencija za vodno područje reke Save.

Na uviđaju su uzeti uzorci vode za veštačenje i čekaju se rezultati, kaže Elvedin Fišek, portparol Uprave policije Zeničko-dobojskog kantona.

„Paralelno sa tim, vrši se operativna istraga s obzirom na to da na tom području ima više privrednih subjekata koji u tehnologiji prerade koriste hemikalije.

„Proverava se ko je od privrednih subjekata to ispustio u vodu“, kaže Fišek za BBC na srpskom.

Jedna od najvećih fabrika koje se nalaze u blizini mesta gde se ulila crvena tečnost je čeličana Arselor Mital Zenica, sa proizvodnim kapacitetom od skoro milion tona godišnje.

Čeličana, koja je u vlasništvu indijsko-luksemburškog konglomerata, najveća je strana investicija u BiH, sa više od 150 miliona evra uloženih do sada, navodi se na sajtu.

„Još smo u procesu analize do sada prikupljenih činjenica i čekamo još neke rezultate“, rekla je Alena Kahrimanović iz ove kompanije za BBC.

U utorak su saopštili da je „incident u reci Bosni veliko iznenađenje“, jer već godinama ulažu u sisteme za smanjenje uticaja na životnu sredinu i vide „značajna poboljšanja“ u ovoj oblasti i da je za njih ta situacija „neprihvatljiva“.

Železara, koja je nekada bila u državnom vlasništvu, a zatim privatizovana, decenijama je poznata kao zagađivač vazduha u Zenici, ali se nije dešavalo zagađenje Bosne, kaže Safet Kubat.

On je odmah ujutro uzeo uzorak vode, jer je ustaljena praksa, dodaje, da nadležni sačekaju da prođe vreme i onda izađu na teren.

„Predao sam uzorke vodnom federalnom inspektoru koji će se koristiti kao uporedni uzorak u daljem dokaznom postupku jer je uzet kad je koncentracija zagađenja bila mnogo veća“, dodaje aktivista Kubat, koji je na doktorskim studijama političke ekologije, a u aktivizmu je već deset godina.

Federalni vodni inspektorat izvršio je nadzor u kompaniji Arselor Mital koji je započet ujutro 31. januara 2023. godine i utvrđeno je da je do incidenta došlo usled izlivanja otpadnih voda iz predtretmanskog kanala za pročišćavanje otpadnih voda u pogonu „Čeličana“, iz još neutvrđenih razloga.

„Proizvodnja u pogonu je odmah obustavljena, a subjekt nadzora preduzima mere na sanaciji kanala, koje nadgleda glavni federalni vodni inspektor.

„U toku dana je predviđeno probno puštanje proizvodnje, kako bi se utvrdila uspešnost sanacije.

„Trenutno je iz kanala vidljiv trag netretirane otpadne vode koja je zaostala u cevima ili zemlji“, saopšteno je na sajtu federalne inspekcije u sredu.

Šta dalje?

Kompletni nalazi istraga i veštačenja se još čekaju.

Oni će odrediti dalje korake policijskih službenika u pravcu mogućeg podnošenja krivičnih prijava protiv odgovornih, kaže Elvedin Fišek.

„Ukoliko se nalazom utvrdi da je to bila štetna materija po životnu okolinu, krivično delo bi najverovatnije bilo prljanje okoline koje je određeno Krivičnim zakonom Federacije BiH“, navodi kantonalni portparol Uprave policije.

Za krivično delo prljanje okoline (onečišćenje okoliša) zaprećena je kazna zatvora od tri meseca do pet godina, navodi se u zakonu.

Moguće je da će nadležni inspekcijski organi postupati u smislu kršenja pravilnika i pokretati prekršajne postupke, ako se utvrdi da ima elemenata za to, dodaje Fišek.


Možda će vas zanimati i ova priča

Drina (ponovo) zatrpana otpadom
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk