BBC News

Srbija, rad od kuće i produktivnost: Šta kaže statistika, a šta iskustva zaposlenih

Pavle Đorđević, 30-godišnji programer iz Niša, može da radi u improvizovanoj, kućnoj kancelariji, ali radije odlazi u kancelariju. „(Tokom rada od kuće) moj odnos prema poslu se nije bitno promenio, ali je bilo teže i sporije rešavati probleme kad nisi okružen članovima tima nego moraš da ih kontaktiraš preko raznih komunikacionih alata“, kaže on za […]

Pavle Đorđević, 30-godišnji programer iz Niša, može da radi u improvizovanoj, kućnoj kancelariji, ali radije odlazi u kancelariju.

„(Tokom rada od kuće) moj odnos prema poslu se nije bitno promenio, ali je bilo teže i sporije rešavati probleme kad nisi okružen članovima tima nego moraš da ih kontaktiraš preko raznih komunikacionih alata“, kaže on za BBC na srpskom.

Pavle nije izuzetak – većina zaposlenih veruje da je ostala jednako efikasna ili čak produktivnija kad rade od kuće.

Čak 87 odsto od 20,000 ispitanika Majkrosoftovog istraživanja objavljenog u septembru, izjavilo je da jednako obavlja posao iz kancelarije i iz sopstvenog doma.

Iako zaposleni „rade više nego pre“, 85 odsto šefova kaže da zbog rada od kuće nemaju poverenja u to da su radnici zaista i produktivni, pokazuje ovo istraživanje rađeno u 11 država.

Za nedostatak poverenja rukovodilaca u radnike koji im nisu pred očima skovan je i izraz „paranoja produktivnosti“.

Efikasnost na poslu, međutim, uglavnom ne zavisi od toga odakle se posao obavlja.

„To vam zavisi od strukture organizacije, kakav profil ličnosti se zapošljava, na koji način se vodi tim, da li postoji poverenje među radnicima.

„Ako imate timove izgrađene na poverenju, možete imati šefa koji je i mesec dana odsutan, a da sve radi kako treba, u suprotnom kod timova gde je kontrola ključna njeno odsustvo može dovesti do problema“, objašnjava Tanja Prekodravac iz hrvatske firme Selektio koja se bavi zapošljavanjem, za BBC na srpskom.

Iako su neke kompanije praktikovale rad od kuće i ranije, većina je prešla na ovaj način rada kada je 2020. godine proglašena pandemija korona virusa.

U Srbiji je oko 60 odsto firmi barem delu zaposlenih omogućilo da posao obavlja ne dolazeći u kancelariju, a mogućnost rada od kuće imalo je 45 odsto zaposlenih, pokazalo je istraživanje Infostuda iz maja 2020. godine u kom je učestvovalo 450 kompanija i 2.285 ispitanika.

Godinu dana kasnije od 2,8 miliona zaposlenih, posao od kuće obavljalo je nešto manje od 10 odsto stanovnika Srbije, podaci su nankete o radnoj snazi za 2021. Republičkog zavoda za statistiku.

Iste godine u Evropskoj uniji 12 odsto zaposlenih između 20 i 64 godina radilo je od kuće, što je dvostruko više od godišnjeg proseka zabeleženog u prošloj deceniji, pokazuju podaci Eurostata.

Da li su ljudi produktivniji kada rade iz kancelarije?

Promene u organizaciji rada nisu se negativno odrazile na poslovanje kompanije Egzekjutiv grup, kaže menadžerka ove firme Milica Divić.

„Broj onlajn sastanaka se povećao, nastavili smo da završavamo posao neometano i nekako smo se navikli na ‘novu stvarnost’.

„Petkom bi agencija svima poslala recimo sladoled, pa bismo se družili i pričali uz sladoled preko Zuma“, prepričava ona.

Produktivnost je porasla u poređenju sa periodom pre korone.

„Zaposleni su dobili mogućnost da sami organizuju sopstveno vreme, posvete se poslu u potpunosti bez nekih dodatnih ometanja, a oni su u svakom trenutku mogli da se obrate sektoru za ljudske resurse i zatraže savet oko organizacije posla u novim uslovima“, dodaje Divić.

Oko 43 odsto ispitanika koji su učestvovali u istraživanju Infostuda 2020. godine, navelo je da je posao od kuće obavljan jednako efikasno kao i iz kancelarije, a 25 odsto smatra da su iz sopstvenog doma radili još produktivnije.

Oko 47 odsto poslodavaca nije primetilo razliku u učinku zaposlenih, dok je 12 odsto reklo da je produktivnost bila veća.

Promena nije bilo ni u niškoj kompaniji u kojoj Pavle radi kao programer.

„Kolege su bile profesionalne i nastavile da rade kao i do tada, iako je komunikacija bila otežana“, kaže ovaj 30-godišnjak.

Nikolas Blum, profesor sa Stenforda, sproveo je 2014. studiju o produktivnosti rada od kuće među radnicima jedne kineske kompanije.

Zaposleni su uzimali manje dana za bolovanje i odmor, osećali su se zadovoljnije, a produktivnost je porasla za 22 odsto.

Šta utiče na efikasnost zaposlenih?

Da li će neko bolje raditi kod kuće ili u punoj kancelariji zavisi od nekoliko faktora.

Divić primećuje da to u mnogo čemu zavisi i od vrste delatnosti kojom se bavite.

„Kod kreativnog posla gde su potrebna zajednička promatranja lakše je i bolje kada se ideje razmenjuju uživo, onlajn sastanci se jesu pokazali dobrom alternativom, ali je lakše kada smo svi zajedno“, priča menadžerka Divić.

Poslovno okruženje podstiče zaposlene, smatra i Jasna Bulajić Stepanović, psihološkinja.

„Neformalna i neposredna razmena ideja dovodi do sjajnih poslovnih uvida i većeg kvaliteta od pojedinačnih učinaka“, kaže ona za BBC na srpskom.

Sa druge strane, ako se neko bavi poslom kom je potrebna velika koncentracija onda rad o kuće, kako navodi, ima prednost pod uslovom da je okruženje mirno.

Milica Divić kaže da na rezultate u velikoj meri utiče i odnos poslodavca prema zaposlenima.

„Treba da postoji redovna komunikacija među zaposlenima, to je u našoj agenciji pomoglo ljudima da se dobro organizuju.

„Sve je do poslodavca – mi smo do skoro radili od kuće i ostvarivali odlične rezultate – postojalo je uzajamno poverenje, zaposlenima je data fleksibilnost, pokazali smo da verujemo da oni posao obavljaju odgovorno“, kaže ona.

Ipak, mnoge kompanije su tokom pandemije počele da strogo kontrolišu radnike, pa je tako zabeležen značajan skok u potražnji softvera za nadzor zaposlenih.

Broj britanskih mušterija američke kompanija Habstaf, specijalizovane za izradu ovakvog programa, skočio je četiri puta od početka pandemije.

Kompanija Snik nudi program koji fotografiše zaposlene dok rade kamerom na laptop računarima i objavljuje te slike kako bi ih sve kolege videle.

Poslodavci mogu podsetiti program tako da radnike fotografiše svakog minuta.

Diskutabilno je koliko ovakva vrsta kontrole može da podstakne produktivnost.

„Onima koji nemaju radne navike i nisu samostalni niti istrajni i vole jasno određeno radno vreme i da im neko drugi određuje šta i kad rade (time beže od odgovornosti), njima treba kontrola i nadzor, mada se najčešće bune jer bi više voleli da ne rade uopšte.

„To je naročito prisutno kod poslova koji se rade mehanički, ali oni, koji su sposobni da se sami organizuju, radoznali su i energični odlučuju se za rad od kuće, motivisani da što pre urade šta treba da bi mogli da se posvete stvarima van posla“, objašnjava Bulajić Stepanović.

Ona dodaje da na rad utiče i tip ličnosti zaposlenih.

„Ekstrovertnim, otvorenim ljudima uglavnom prija rad u kancelariji, dok se introvertni više odlučuju za kuću.

„Ako se to vremenski oduži, može loše uticati na njih jer se dodatno izoluju, te se povećava rizik od depresije, anksioznosti i fobične reakcije, a može doći i do paničnih napada“, kaže psihološkinja.


Prednosti i mane rada od kuće

Kompanija koja je među prvima omogućila zaposlenima da rade od kuće bila je IBM, jedna od vodećih kompanija u oblasti informacionih tehnologija.

Početkom 1980-ih oko 2.000 njenih radnika moglo je da obavlja poslovne zadatke van prostorija firme.

Dve decenije kasnije tu mogućnost koristilo je oko 40 odsto kolektiva.

Međutim, 2017. godine, pre nego što će koncept rada na daljinu uzeti maha širom sveta usled pandemije, IBM je odlučio da što više vrati zaposlene u kancelariju kako bi se povećala kreativnost i poboljšala komunikacija, piše Atlantik.

Pavlu iz Niša je u početku bilo zanimljivo što ne odlazi na posao, već radi iz sopstvene sobe.

Primetio je ogromnu uštedu u vremenu koje je prethodno trošio na odlazak na posao.

I nije jedini.

Veća fleksibilnost, ušteda vremena za prevoz i spremanje i nezavisnost najučestalije su prednosti koje radnici pripisuju radu od kuće, opoopokazuje izveštaj organizacije Oul Labs (Owl Labs).

Oko 74 odsto ljudi je primetilo da rad o kuće delotvorno deluje na njihovo mentalno zdravlje – manje je stresa i tenzije.

Poslodavci ističu da se manje troši na zakup radnog prostora.

Mane su manjak komunikacije među zaposlenima, češći nesporazumi, prekovremeni rad, prezasićenost i otuđenost, navodi se u istom izveštaju.

Pavlu je upravo druženje sa kolegama najviše nedostajalo, s obzirom na to da je većinu dana provodio kod kuće.

Oko 85 odsto ispitanika u istraživanju američke kompanije Majkrosoft bi se vratilo u kancelariju samo zbog socijalizacije.


Pogledajte video:

Robert Keli: Kako se viralni tata nosi sa radom od kuće dok su deca tu
The British Broadcasting Corporation

Povratak u kancelarije

Godinu dana po izbijanju korone virusa kompanije su postepeno krenule da se vraćaju pređašnjem načinu poslovanja, a odlazak na posao, druženje sa kolegama i uživo sastanci ponovo su postali svakodnevnica.

Po ukidanju vanrednog stanja, mogućnost da nastave rad od kuće iskoristila je petina radnika u Srbiji, dok se 41 odsto zaposlenih odlučio za kombinovani model – rad od kuće uz povremeni odlazak do kancelarije, pokazuje istraživanje sajta Infostud.

Nešto slično primećeno je i u Evropi.

Finci su se najviše odlučivali za ovaj vid rada, u tome su ih sledili stanovnici Danske, Irske, Francuske i Holandije.

Svaki četvrti zaposleni u ovim državama pretežno je radio od kuće.

Na jugu kontinenta situacija je bila nešto drugačija.

Samo pet odsto zaposlenih u Hrvatskoj, Bugarskoj i na Kipru više voli rad od kuće, navodi Eurostat.

Pavle iz Niša i dalje može da obavlja radne zadatke u improvizovanoj, kućnoj kancelariji.

Dok neke njegove kolege koriste tu mogućnost, on se trudi da što više odlazi do firme.

„Definitivno mi prija i smatram da je bitno odvojiti prostore za rad i život, ostvaruje se bolja ravnoteža privatnog i profesionalnog života.

„Povratak u kancelariju doprinosi i osećaju zajedništva, što je vrlo bitno kako bi firma ostala stabilna i uspešna“, kaže on.

I kolektiv marketinške agencije iz Beograda se na pređašnji način rada vraćao postepeno – u talasima.

„Mnogim ljudima sada znači da dođu do kancelarije, a opet ako žele, mogu da rade i na daljinu.

„Ako rezultati ne izostaju, ne vidim zašto bi povratak u kancelariju trebalo uvesti kao striktno pravilo“, kaže Divić.

Odakle ćemo raditi u budućnosti?

Zavisi koga pitate.

Stiv Džobs, osnivač komapnije Epl, oštro se protivio radu na daljinu, smatrajući da radnici treba da budu posvećeni kompaniji i da udruženo rade na rešavanju problema.

„Većini rukovodilaca su potrebni vizualni dokazi kako bi ocenili produktivnost.

„Navikli su da fizički vide ko vredno radi tako što će jednostavno prošetati hodnikom ili proći pored kancelarije za sastanke“, rekao je Nik Hederman, direktor u kompaniji Majkrostoft UK, ranije za BBC.

Ali, vremena se menjaju, te je danas rad od kuće jedan od uslova o kom se pregovara prilikom zapošljavanja, ukazuje Tanja Prekodravac iz hrvatske firme Selektio.

„Tokom ove dve godine osobine koje su došle do izražaja su pre svega samodisciplina, samomotivacija i sposobnost upravljanja vremenom.

„Na intervjuima za posao su sada nove generacije, kojim rad od kuće nije privilegija nego pravo“, dodaje.

Oko 60 odsto od 8.090 ispitanika iz Sjedinjenih Država koji su učestvovali u Galupovoj studiji objavljenoj u julu ove godine, želi da dugoročno radi delom od kuće, delom iz kancelarije.

Svaki četvrti zaposleni bi dao otkaz ukoliko bi mu se uskratila ova mogućnost, a 38 odsto njih je spremno i na smanjenje plate, samo da mogu da nastave da obavljaju posao bez odlaska u kancelariju, pokazuje prošlogodišnji izveštaj američke kompanije Ovl Labs.b

Pavle smatra da su šanse male da se u potpunosti pređe na rad od kuće, ali da mogućnost povremenog rada od kuće uz odobrenje menadžera svakako jeste praksa koja će se primenjivati i ubuduće.

„Teško je za kompaniju da isplanira troškove ako nema tačne informacije o tome ko je kad u kancelariji – koliko namirnica kupiti, zašto plaćati račune ako tog meseca dosta ljudi nije dolazilo – a i veliki broj kompanija u mojoj profesiji ipak nije zadovoljan produktivnošću zaposlenih prilikom rada od kuće.

„Sa druge strane fleksibilnost i mogućnost da povremeno ostanete kod kuće i obavljate radne zadatke je jako bitna za konkurentnost kompanije na trenutnom tržištu rada“, zaključuje on.

Ukoliko žele da zadrže i pridobiju radnike, kompanije će možda morati da promene načine poslovanja.

Tako Ajelet Fišbah, profesorka biheviorizma na But poslovnoj školi Univerziteta u Čikagu, veruje da će se menjati uloge rukovodilaca.

„Dobar menadžment se ogleda u davanju slobode – postavljanju ciljeva i očekivanih standarda pred zaposlene, a ne gledanju u način na koji oni do njih stižu“, kaže ona.

Hederman veruje da će se mudri poslodavci prilagoditi potrebama zaposlenih.

„Konačno, ono što zaposleni danas traže od radnog mesta je fleksibilnost; kultura poverenja gde se mere rezultati, a ne sati.

„Da bi napredovali na duže staze, biće potrebno da rukovodioci prevaziđu paranoju produktivnosti i počnu da grade ovu kulturu poverenja i osnaživanja za njihove kompanije i zaposlene“, zaključuje on.


Možda vam ova priča bude zanimljiva

Od početka pandemije, mnogi su kancelarijski posao zamenili radom od kuće.
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk