Društvo

Кulturne potrebe i stvaralaštvo mladih

Na kreativnost se gleda kao na veliku ličnu veštinu za suočavanje sa izazovima i zahtevima. Mladi umetnik koji je kao samostalni akter svoju želju pretočio u proizvodnju kulturnih sadržaja koji su od interesa za opše i javno dobro je Danilo Stanimirović, filmejker iz Požarevca. Kako kaže, od malena je hteo da postane glumac i da […]

Na kreativnost se gleda kao na veliku ličnu veštinu za suočavanje sa izazovima i zahtevima. Mladi umetnik koji je kao samostalni akter svoju želju pretočio u proizvodnju kulturnih sadržaja koji su od interesa za opše i javno dobro je Danilo Stanimirović, filmejker iz Požarevca.

Kako kaže, od malena je hteo da postane glumac i da se bavi glumom, a  onda je u srednjoj školi  shvatio da je kreativnije i mnogo više slobode ima u tome da bude neko ko gleda, a ne neko ko je gledan.

Foto: S.Lisac

“Tada sam shvatio da mi je to mnogo zanimljivije i da mogu mnogo više da kažem  i mnogo više ispričam. Pritom, išao sam na mnogo tih kastinga i nigde nisam bio izabran i onda sam odlučio da pravim svoje filmove u kojima ću sebe da stavljam kao glumca, tako da biće toga nadam se jednog dana, biće neka uloga za mene, srediću to preko veze.” (smeh)

Koristeći dostupne resurse, Stanimirović je shvatio da kultura igra važnu ulogu u formiranju stavova i vrednosti mladih osoba, ima pozitivne uticaje na socijalizaciju, formiranje ličnosti pojedinca i društvenu afirmaciju mladih. I ništa ga nije moglo zaustaviti na tom putu.

Danilo je najveću podršku dobio upravo od roditelja bez kojih bi njegova ideja i želja da uđe u svet filma bila nezamisliva.

 “Osim želje, imao sam puno sreće da me roditelji jako podržavaju u tome i da su mi pomogli i da su me vozili non stop za Beograd i nazad. Dali su mi i tu energetsku i moralnu podršku, a i tehničku.”

Stanimirović kaže da prosvetni radnici podržavaju talentovanu decu, ukoliko su škola i grad u mogućnosti da pruže uslove za razvoj određenih medija i određenih talenata. Smatra da to nije u potpunosti tako, jer Gradu “fali štošta što u nekim većim gradovima postoji, nažalost.”

Kulturne i društvene vrednosti temeljene na načelima otvorenosti, raznolikosti, solidarnosti, socijalnoj koheziji i saradnji, ključno su merilo i pretpostavka razvoja odgovornog, tolerantnog i ravnopravnog društva.  Pritom znamo da kultura nije samo važan aspekt za provođenje slobodnog vremena mladih, odnosno mladi već često mladi  deluju  (pro)aktivno, kroz različite oblike samoorganizovanja  u području umetnosti i kulture.

Zahvaljujući Erasmus programu u koji je uključena Osnovna škola „Sveti Sava“, učenici ove škole su u prethodnom periodu obišli Litvaniju i Španiju, a prema rečima koordinatora ovog projekta nastavnika Petra Pantića, tokom naredne godine, imaće prilike da posete više od 10 zemalja u Evropi.

Prema rečima Jelke Vučinić, nastavnice engleskog jezika, projekat „Naše različitosti su naše bogatstvo“ obuhvata četiri države, a omogućio je deci da budu među jedinima iz naše države koja su u ovom trenutku dobila mogućnost da putuju.

Foto:Boom93/Jelka Vučinić, nastavnica engleskog jezika

„Projekat je veoma značajan zato što su deca iz naše škole u ovom periodu epidemije među prvima koji su uspeli da odu u inostranstvo i upoznaju se sa drugom decom, odnosno da predstave svoju školu u najboljem svetlu i da prenesu delić naše kulture Litvancima, Severnoj Makedoniji, Turskoj i Rumuniji“, navodi nastavnica

Deca su tokom sedam dana boravka uspeli sebe da predstave, ali i da prikupe informacije o drugoj deci i njihovim kulturama. Prema njenim rečima, veliki je uspeh dobiti ovakav projekat, a za sve njih ovo je bila prilika da se upoznaju razne mogućnosti kako učenja tako i promocija same škole. Uspeli su da vide mesta koja kao turisti ne bi imali mogućnost da vide.

„Posetili smo selo Nidu gde se pravi ćilibar, a deca su dobila priliku da prave svoje amajlije i da prvi put u rukama drže ćilibar. Takođe obišli smo seosku školu gde su pravili tradicionalne litvanske lutkice. Posetili su akvarijum gde su neki od njih prvi put videli delfine i ajkule“, rekla je ona.

Suzana Petrović učiteljica koja je takođe putovala sa decom, kaže da su u Litvaniji posetili rusku školu sa čijim nastavnicima su razmenili iskustva.

Foto:Boom93/Suzana Petrović, učiteljica

„Deca su imala nekoliko različitih radionica. Upoznali se sa likovnim tehnikama koje do sada nisu znali. S druge strane oni su prezentovali svoju školu i svoj grad putem prezentacije koju su pripremili ovde. Prikazali su svoje kolo, a na radionicama deca su se priključivala i učila korake tradicionalnih igara drugih naroda“, navodi Petrović.

Školski sistem u Litvaniji se ne razlikuje mnogo od našeg, navodi Petrović i dodaje da nisu imali prilike da prisustvuju časovima.

„Časovi su organizovani isto kao i kod nas. Mada mi nismo imali prlike da prisustvujemo njihovim časovima iz bezbednosnih razloga. Tako da su oni nama organizovali časove u jednoj posebnoj prostoriji i na neki drugi način, ne onako kako inače rade. Nismo mogli da vidimo kako izgleda njihov čas sa njihovom decom, ali ovo što smo imali prilike da vidimo je vrlo slično našem radu i recimo da je isto. „

Najjače utiske sa putovanja poneli su učenici, koji su upoznali druge kulture, sličnosti i razlike, a kako kažu ostali su i u kontaktu sa svojim novim drugovima.

Foto:Boom93/S.Lisac

Osnovna škola “Sveti Sava” bila  je domaćin nastavnicima i učenicima iz Portugala i Turske koji su u okviru realizacije Erasmus programa u poseti ovoj školi i gradu. Fatima Ferraz nastavnica iz Portugala kaže da za njihovu zemlju ovakav projekat prestavlja novo iskustvo, ali i upoznavanje novih kultura, drugih istorija i tradicija koje se razlikuju od njihove.

“Očekujem da naše škole razmene iskustva i metode učenja kako vaše tako i naše. Takođe da upoznamo vašu tradiciju i vama da predstavimo našu, ali i da postanemo veoma dobri prijatelji u budućnosti”, navodi nastavnica iz Portugala.

Foto:Boom93/S.Lisac

Pored delegacije iz Portugala, u gostima je i delegacija iz Turske, a njihova nastavnica Aysun Duman kaže da je ovaj projekat započet pre dve godine i da je cilj povezivanje različitih kultura i tradicija i upoređivanje nastavničkih veština.

Želja nam je da učimo o drugim kulturama, da naši učenici upoznaju različite zemlje i očekujemo da stvore prijateljske veze sa drugim učenicima”, navodi Duman.

Foto:Boom93/S.Lisac

Kreativnost je ljudski kapacitet koji obogaćuje lični život, omogućava osobi da se suoči sa svakodnevnim izazovima i neguje saradnju u društvu. Kreativnost nije samo dati talenat, već sposobnost koju se može i treba obučavati i poboljšavati.

Adolescencija i mladost su jedinstveni i fascinantni razvojni periodi. Karakterišu ih duboke promene u svim aspektima života, od promena na fizičkom i fiziološkom nivou, kognitivnom, emocionalnom i nivou ponašanja, do društvenog odnosa i institucionalnog nivoa. Ovi periodi označavaju prelazak iz detinjstva u zrelo doba, kada mladi ljudi – u različitim kulturama – razmišljaju o svojoj budućnosti i ciljevima u obrazovanju, pozivu i porodici.

Vladislav Velkovski je mladi režiser koji je završio osnovne studije multimedijalne režije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, u klasi Nikite Milivojevića. Dobio je brojne pohvale za predstavu ‘’Majstori, majstori’’, rađenu u produkciji Pozorišta ‘’Milivoje Živanović’’ CZK Požarevac.

“Bio sam i tada i sada veoma srećan i uzbuđen. Centar za kulturu je mesto gde sam ponikao, gde sam napravio svoje prve umetničke korake. Uvek volim da dođem ovde, prosto to je moja druga kuća. Ja to uvek govorim i nema tu neke velike tajne. Što se tiče utisaka vezanih za predstavu, sve je to, moram da kažem iskreno, prevazišlo moja očekivanja. Kad smo imali premijeru i prvu reprizu  bila je puna sala, što ne pamtim kada se desilo, a veliko interesovanje postoji i za naredna izvođenja. Za mene je to jedna predivna stvar.”

Nedavno je u Novom Sadu izašla još jedna predstava.

To je projekat koji smo radili u okviru ‘’Kaleidoskopa kulture’’ u Novom Sadu. Taj projekat je vezan za Evropsku prestonicu kulture, što će Novi Sad biti iduće godine. U pitanju je ‘’Alisa u zemlji čuda’’, a reč je o imerzivnoj predstavi. To je specifičan vid pozorišta. U onom najjednostavnijem smislu, publika učestvuje u samoj predstavi i nema klasičnu ulogu gledaoca, već je deo nje. Ima apsolutnu slobodu da se kreće gde ona želi, da radi šta želi, da priča sa glumcima…

Kaže da je veliki ljubitelj klasike, filmskog izraza velikih klasičnih reditelja. Velkovski planira kratki igrani film, ali ne želi da iznosi detalje.  Postoji nešto u planu. Ja trenutno pišem scenario za jedan kratki igrani film, pa kada to uobličim, onda ću videti da to i realizujemo. Ne bih o tome pričao puno, ali postoji u planu. Do kraja godine započeće rad na svojoj master predstavi, a u pitanju je ‘’Preobražaj’’ Franca Kafke. To je deo te edukacije i obrazovanja kojim se zaokružuje ciklus.

“Tako je. To je klasičan rad na predstavi, samo nosi taj primat master rada, što je jako važno u edukaciji jednog reditelja. Postoje i neki manji projekti koje bi trebalo da započnemo ovih dana, a takođe je vezano za Novi Sad – Evropsku prestonicu kulture 2022. To jedna vrsta performansa koji počinjemo sada i tačno za godinu dana bi trebalo da se realizuje.”

Kultura je nevidljiva veza koja spaja ljude. Odnosi se na oblike ljudskih aktivnosti. Umetnost, književnost i jezik čine njenu kulturu.

Naše kulturne vrednosti i verovanja se izražavaju kroz naš način života. Naše moralne vrednosti predstavljaju našu kulturu. Značaj kulture leži u njenoj bliskoj vezi sa načinima razmišljanja i života.

Mnogo je više potrebno od jednog virusa da rokenrol iščezne ili ode u neki ćošak. Prošle godine muzičla manifestacija “Majska  gitarijada” nije održana zbog aktuelne epidemiloške situacije sa korona virusom. Kako ne bi prošla još jedna godina bez jedne od najstarije muzičke manifestacije, organizatori su odlučili da se gitarijada održi, ali u nešto drugačijem formatu. Tako da, veliko priznanje svim bendovima koji su iskoristili ovaj vakuum i pretvorili ga u izvor inspiracije. Zna se, muzika pokreće i efektno utiče na psihu.

Jedan od bendova koji je osvojio nagradu zadobio je pažnju javnosti. Reč je o mlađim članovima koji su vratili na scenu gotovo zaboravljeni punk rock.  Upravo zbog požarevačke gitarijade su i osnovali bend “Stra od mra”. Pavle Simić bubnjar kaže da iako im je trenutna situacija sa koronom zaustavila okupljanja, svirke i događaje gde bi mogli da se predstave i upoznaju publiku sa svojim radom, bend aktivno radi na stvaraju novih pesama i muzike.

FOto: S. Lisac

Radimo na novim pesmama imamo dosta kvalitetog materijala, nadamo se da će to da bude dobro. Publika  nas ionako ceni sa ovih malo stvari koje imamo. Mislim da će još više da im se svidi nov material koji imamo.

Simić kaže da je bitno nešto stvarati i da je sada pravo vreme za to.

Definitivno hoću da pozovem ljude da naprave bend, na bilo koji način da urade nešto makar i sami svirali. To je mnogo bitno. Evo sad se budi pank scena. S obzirom na situaciju, pank se bavi sociološkim aspektom i problemima, tako da sad nam je dovoljno socioloških problema i mislim da bi red bio makar taj pank da zaživi. Da se u Srbiju vrati punk, rok i metal scena.

Zbog značaja koji kultura nosi, kako za razvoj i opstanak pojedinca tako i za čitavu zajednicu, pojedinac treba da unapredi i stvori najbolje temelje za život i rad za sebe i za ljude oko sebe. Dok deca i mladi ljudi moraju da znaju da će njihov kulturni identitet i vrednosti biti prihvaćeni i poštovani od strane drugih, takođe je važno da deca imaju ljude u svojim životima koji podstiču i pomažu u razvoju njihove veze sa njihovom kulturom i kulturnim identitetom. Okruženje dece i mladih treba da uključuje i proaktivno podržava kulturni identitet.

Aktivnim uključivanjem mladih u kulturne organizacije i programe kulture, kao kreatore ili aktivne realizatore stvorila bi se prilika da za kreiranje kulturnih navika i za razvoj amaterskog  stvaralaštva kod mladih. To je šansa za mlade da pojam kulture počnu da shvataju kao nešto realno i opipljivo, nešto čemu i sami doprinose i u čijem kreiranju učestvuju i samim tim dodaju vrednost sopstvenoj zajednici i društvu. Međutim, Još uvek ne postoji dovoljno programa u gradu koji besplatno i kontinuirano uključuju mlade u realizaciju aktivnosti. Takođe, mali je broj prostora, udruženja i ustanova koji daju priliku mladima da se bave umetnošću i razvijaju svoje potencijale.