Društvo

Analiza: Veća konkurentnost na javnim nabavkama vodi većoj uštedi javnog novca

FOTO: Boom93/R. Momirović

FOTO: Boom93/R. Momirović

Kod tendera sa jednim ponuđačem prosečna vrednost ugovora je 95% od procenjene vrednosti. Sa druge strane, kod ugovora gde je bilo više ponuđača, dakle postojala je makar minimalna konkurencija, vrednost ugovora je čak 30% niža u odnosu na procenjenu vrednost.

Javne nabavke predstavljaju značajnu stavku u formiranju svakog budžeta, zbog čega je njihova transparentnost izuzetno značajna. Tokom 2021. godine javna preduzeća i ustanove čiji je osnivač Grad Požarevac potrošila su gotovo 763 miliona dinara, odnosno negde oko 6.5 miliona evra. Ovom analizom obuhvaćeno je 186 javnih nabavki koje se nalaze na portalu Uprave za javne nabavke.

Bitna stavka kod javnih nabavki je i njihova konkurentnost, jer veći broj ponuđača utiče na formiranje povoljnijih cena za odgovarajući kvalitet, što naručiocu pruža mogućnost da bolje raspolaže novcem građana. Požarevac se po tom pitanju ne može pohvaliti, jer je prosečan broj prihvatljivih ponuda bio svega 1.54.

Ako pogledamo najveće ugovore, u devet od deset javnih nabavki bio je samo jedan ponuđač. Četiri najveća ugovora imalo je JKP Komunalne službe, a po tri JP Toplifikacija i JKP Vodovod i kanalizacija.

Najveći ugovor u prethodnoj godini iznosio je preko 76 miliona dinara, zaključilo ga je JKP Komunalne službe i radi se o nabavci četiri vozila sa nadogradnjama za prevoz komunalnog otpada do regionalne deponije. Posao su zajednički dobile firme Vladex d.o.o. iz Velike Drenove i Auto Čačak.

U pedeset najvećih javnih nabavki čak 42 su sa samo jednim ponuđačem, dok je ukupan broj 119, odnosno 64% svih javnih nabavki.

Neki raniji podaci govore da na nivou Evropske unije najlošije stoje države članice koje su poslednje pristupile – Rumunija 34%, Bugarska 32% i Hrvatska 25% javnih nabavki sa samo jednim ponuđačem. Imajući u vidu da su javne nabavke jedno od poglavlja u procesu pregovora za članstvo u EU jasno je da nam predstoji još mnogo posla u ovoj oblasti.

Ono što je takođe uočljivo kod najviših ugovora je da su uglavnom zaključivani na najveću moguću vrednost, tj. na procenjenu vrednost.

Postavlja se i pitanje koliko je konkurentnost uticala na smanjivanje ugovorne vrednosti u odnosu na procenjenu vrednost ugovora. Kod tendera sa jednim ponuđačem prosečna vrednost ugovora je 95% od procenjene vrednosti. Sa druge strane, kod ugovora gde je bilo više ponuđača, dakle postojala je makar minimalna konkurencija, vrednost ugovora je čak 30% niža u odnosu na procenjenu vrednost. 

Pored toga što je bilo mnogo više javnih nabavki sa jednim ponuđačem, njihova vrednost je i nesrazmerno veća, pa je tako ukupna vrednost ugovora sa jednim ponuđačem skoro 640 miliona dinara, dok su ugovori sa više ponuđača vredeli nešto više od 123 miliona. 

Generalno, prosečna vrednost ugovora koji su potpisani u 2021. godini je 86% od procenjenih vrednosti javnih nabavki.

Ovaj podatak možemo uzeti sa blagom rezervom, jer pored slabe konkurentnosti, on može biti rezultat nedovoljne ispitanosti tržišta koja vodi neadekvatnoj proceni vrednosti javne nabavke. Zato je uloga službi koje se bave ovim procesom izuzetno velika.

Slobodno delovanje konkurencije je jedno od najvažnijih obeležja razvijenog i efikasnog sistema javnih nabavki. Ukoliko bismo na adekvatan način sprovodili politiku konkurencije, to bi doprinelo unapređenju ekonomske efikasnosti tržišnih aktera i poboljšalo raspodelu resursa, što bi povoljno uticalo na privredni rast i produktivnost aktera na tržištu.

Mitar Nikolić, politikolog