Društvo

Beogradski univerzitet popravio poziciju na Šangajskoj listi

ilistracija/pixabay

ilistracija/pixabay

Univerzitet u Beogradu (UB) skočio je na Šangajskoj listi i ponovo se nalazi među 500 najboljih visokoškolskih ustanova u svetu.

Na upravo objavljenoj rang-listi za 2022. godinu Beogradski univerzitet se plasirao u grupi između 401. i 500 mesta što je bolji rezultat nego lane kada je bio između 501. i 600. mesta.

Pozicija našeg najvećeg i najstarijeg univerziteta se menjala otkako je rangiran na Šangajskoj listi.

Od 2013. do 2015. smo bili između 301. i 400. mesta, 2016. i 2017. smo odskočili u prvih 300, 2018. je naš univerzitet zauzeo poziciju između 301. i 400 mesta, a 2019. i 2020. od 401. do 500 i prošle godine između 501. i 600. mesta.

U ovogodišnjem rangiranju učestvovalo je više od 2.500 visokoškolskih institucija, a na listi se nalazi 1.000 najboljih.

Osim Beogradskog, na Šangajskoj listi ove godine se nalazi Univerzitet u Novom Sadu, koji je u grupi univerziteta između 901. i 1.000. mesta, gde je bio i lane.

Univerzitet Harvard je na vrhu rang-liste već 20. godinu. Univerzitet Stanford se nalazi na drugom mestu, a na trećem je MIT. Slede Kembridž, Berkli, Prinston Oksford, Kolumbija, Kalteh i Univerzitet u Čikagu.

U kontinentalnoj Evropi, najbolje rangiran je Univerzitet Paris-Saclai (16. mesto), a prati ga ETH Cirih (20.), do je među azijskim univerzitetima Univerzitet u Tokiju vodeći (24. pozicija).

Što se tiče univerziteta iz regiona, Sveučilište u Zagrebu je značajno popravilo plasman jer je iz grupe između 601. i 700. mesta sada u istoj kao i Beogradski univerzitet, a skok beleži i Univerzitet u Ljubljani, koji je takođe između 401. i 500. mesta, dok je prošle godine bio između 501. i 600.

I ove godine među top 100 dominiraju američki univerziteti, sa 39 visokoškolskih institucija.

Kriterijumi rangiranja

Akademsko rangiranje svetskih univerziteta sprovodi šangajski univerzitet Đao Tong od 2003. godine. Iako je Šangajska lista neformalna, smatra se jednom od najcenjenijih i stvar je prestiža biti na njoj. Univerziteti su rangirani prema nekoliko kriterijuma, uključujući broj bivših studenata i nastavnika/istraživača koji su dobitnici Nobelove nagrade i Fildsove medalje, broj visoko citiranih nastavnika/istraživača u okviru određene naučne oblasti, broj naučnih radova objavljenih u časopisima Science i Nature, broj naučnih radova objavljenih u časopisima sa Science Citation Index i Social Science Citation Index i akademski doprinos prema navedenim indikatorima u odnosu na broj zaposlenih.