Društvo

Berišić: Misle da građani Požarevca nisu sposobni da sortiraju otpad

Foto; M.V.

Foto; M.V.

<p id=":ml" class="hP" tabindex="-1" data-thread-perm-id="thread-f:1719936314350459385" data-legacy-thread-id="17de70f71d2759f9">Centar za razvoj lokalnih medija organizovalo je još jednu debatu na temu &#8220;Glavni ekološki problemi i značaj obnovljivih izvora energije&#8221;, a u okviru projekta, &#8220;Misli globalno, deluj lokalno-šta te sprečava?&#8221;

Debati su prisustvali ispred ekološkog udruženja “Sova”, Ana Berišić, iz Pokreta “Jasno i glasno, Marija Simić Lazarević i predsednik udruženja “Solidarnost online”  i odbornik Skupštine Grada ispred stranke “Dosta je bilo”.

Mediji i civilno društvo su prirodni partneri, jer rade u interesu građana i teže ka društvu koje je obavešteno i spremno da se suoči sa svojim problemima, te je potrebno produbiti saradnju i raditi na oblicima trajne saradnje.

Foto: M.V.

S tim se slaže Marija Simić Lazarević i koja je rekla da je potrebno produbljivanje saradnje medija i civilnog sektora na temu ekologije. “Mi smo zadovoljni saradnjom požarevačkih novinara.

Simić Lazarević kaže da je organizacija  “Jasno i glasno” bitan faktor u gradu i da je jedna od prvih akcija bila protiv spalionice u gradu.

Mislim da je to jedna od inicijativa u kojom smo pokazali da civilni sektor zajedno sa medijima može da obavesti građane o temama o kojima inače ne bi ništa znali”.

Baner Boom93 Android aplikacija

Govoreći o nekadašnjim porepoznatljivim brendovima Grada Požarevca kao što su MIP, Bambi, Voćeprodukt, Slobodana Vasić rekao je da napredak nikako da krene  onom smeru u koji bi trebalo da se ide.

Foto: M.V.

“Stalno nam se poturaju ideje da je napredak izgradnja spalionice, sve neki restlovi koje Evropa neće i koje ozbiljan svet koji razmišlja o životnj sredini pokušava da to izmesti što dalje od sebe. Mi smo svesni da nama dolaze prljave tehnologije od strane kineskih firmi, a i ovo što nam dolazi iz Evrope je jako sumnjivog kvaliteta, ako govorimo o tehnologijama.”

Dodao je da su te kompanije našle pogodno tlo i koruptivne ljude i političare koji im dozboljavaju da rade to što rade i pronalaze sebi mesto. Dao je primer Beograda na vodi koji je, kako kaže,  nastao rušenjem i otimanjem privatne svojine.  Podsetio je i na ekološki akcident fabrike reciklažnog plastičnog otpada “Ecoluks” u vlasništvu strane kompanije.

Vasić je rekao da su ekološka udruženja savest grada i da nikom ne prijaju. “Nijedan aktivizam ne radi za vlast, već radi za građane za njihovo dobro”.

Ana Berišić smatra da na rukovodećim stručnim mestima moraju da budu ljudi koje zanimaju ove stvari. Kao neko ko je u savetu za komunalne delatnosti i učesnik u nekim odlukama koje izlaze pred skupštinu, Berišić je navela da njene sugestije i ideje, između ostalog o kompostiranju odnosno o odvajanju organskom i neorganskom otpadu, nailaze na negodovanje ostalih u savetu, a da joj je inspektor za zaštitu životne sredine rekao da “živi u bajci”.

“Misle da građani Požarevca nisu sposobni da sortiraju otpad”, kaže Berišić.

Foto: M.V.

Govoreći o obnovljivim izvorima energije iz vode, Berišić je istakla da nije protiv rada termoelektrana i smatra da nijedna zemlja u svetu nije dostigla ni do 50% električne i toplotne energije  iz obnovljivih izvora energije, već je tu oko 30%.

“Ne možemo da budemo isključivi po pitanju toga, ali možemo da povećamo udeo obnovljivih izvora energije, što se tiče energije iz vode.”

Novinar Marko Veljković podsetio je da je EPS počeo sa izgradnjom vetrogeneratora u Kostolcu. “Počeli su da rade podzemne instalacije, ali imaju problem sa eksproprijacijom. Taj projekat je urađen 2016. godine i tek je početkom ove godine krenuo u realizaciju. Nadaju se da će do 2024. pustiti u pogon prva vetrogeneratore kod Kostolca.”

Zaključak je da civilno društvo mora raditi na  produbljivanju saradnje sa medijima, sa jasno definisanim odgovornostima obe strane, kako bi jačali trajnu održivost. Sve u cilju prepoznavanja i ukazivanja na najveće probleme koje se tiču svih građana, u ovom slučaju borbi za zdrav vazduh, vodu, zemljište, očuvanje i zaštiti životne sredine, u meri u kojoj je to moguće izvesti.