Društvo

Bolnice istog kapaciteta, a milionske razlike u troškovima – nadležni traže objašnjenje

Boom93/M.Veljković

Boom93/M.Veljković

Budžet za zdravstvo u Srbiji nikada nije bio veći i iznosi 490 milijardi dinara. Prema procenama nadležnih, zahvaljujući digitalizaciji i kontroli potrošnje, moguće su uštede i do 18 odsto na godišnjem nivo.  

U jednoj zdravstvenoj ustanovi radili su sa medicinskom iglom koja je koštala dinar, u drugoj je ta ista igla nabavljena za 70 dinara. Onda su uvedene centralizovane nabavke, nova softverska rešenja i modeli finansiranja i kontrole potrošenog. Pred direktorima domova zdravlja iz cele zemlje, napravljen je presek.

„Ovo je bilo iznenađenje za direktore domova zdravlja, pošto sam ja bio veoma otvoren, rekao sam, evo imam spisak domova zdravlja, pročitao sam ih poimence, koji nisu dovoljno ažurni u popisu zaliha u trebovanjima, u popunjavanju faktura, itd“, ističe Siniša Mali, ministar finansija.

Prof. dr Sanja Radojević Škodrić, direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje navodi da su tu i netačni podaci o utrošku.

„Imamo podatke da ustanove potpuno istog kapaciteta, istog broja pacijenata, istih terapijskih opcija koje su primenje pokazuju višemilionske razlike u trošenju, to ni ministru finansija, ni zdravlja ni meni nije jasno, dali smo im mesec dana za obrazloženje, a onda ćemo videti“, naglašava Radojević Škodrić.

Prof. dr Danica Grujičić, ministarka zdravlja napominje da je digitalizacija važna ne samo da bi se znalo gde se nalaze materijalna dobra i lekovi nego i šta ko radi

„Ono što je zadatak ministarstva zdravlja jesu normativi da bi se pratilo ko kako radi, koliko radi i kakav je kvalitet tog rada. Mi moramo imati jedinstven elektronski sistem, jedinstven e-karton, u kome će biti biti svi podaci o pacijentu i moramo imati savršenu zaštitu svih pacijenata“, ukazuje Grujičićeva.

Sa digitalizacijom, uvođenjem centralizovane nabavke, kao i drugačijim modelima finansiranja i kontrolisanja potrošnje novca u zdravlju se nastavlja, a sve sa ciljem ušteda, a onda i ulaganja ušteđenog u sve ono što je neophodno za bolje i brže lečenje građana.

„Do sada je bilo grupno prikazivanje, sanitet i lekovi, sada ćemo na dnevnom nivou znati koliko je po pacijentu potrošeno kog leka, koliko gaze, špriceva, igala i ostalo, zavisnosti od terapija, ovo na kraju treba da dovede do transpartenog uvida u finansiranju“, dodaje Radojević Škodrićeva.

Mali navodi da, kako stoje stvari, nakon sedam meseci analize, nekih čak 18 odsto u odnosu na ukupne troškove se ulaže ili troši na materijal lekove, sve ostalo.

„Osamnaest odsto je 13 milijardi dinara, to je 100 i nešto miliona evra, zamislite da ulozimo u rekonstrukciju, inovativne lekove, podizanje, plata, i to na godišnjem nivou, ozbiljne su uštede, ozbiljan je projekat“, kaže Mali.

Grujičićeva napominje da taj novac koji se uštedi, to je za mlade stomatologe, za medicinu rada, to je za vraćanje psihologa u domove zdravlja, to je za vraćanje svih onih ljudi kojiučestvuju u lečenju pacijenata.

„Prema tome bez takve uštede, koja se upravo digitalizacijom sprovodi, to će sve biti nemoguće. Bićemo rigorozni i pratićemo ko šta radi, naravno da su najodgovorniji direktori“, navodi Grujičićeva.

Za ovu godinu, ukupan budžet zdravstvenog sistema je nikada veći u istoriji, i iznosi rekordnih 490 milijardi dinara.