Društvo

Brnabić: Srbija ne teži članstvu u NATO, ali nastoji da održi saradnju

Foto: FoNet

Foto: FoNet

Premijerka Ana Brnabić izjavila je u Beogradu da Srbija ne teži članstvu u NATO, ali da nastoji da nastavi da održava dijalog i saradnju.

Na otvaranju 101. Rouz-Rot seminara Parlamentarne skupštine NATO „Evroatlantske integracije, partnerstvo za mir i dalji koraci u suočavanju sa preostalim izazovima na Zapadnom Balkanu“ u Skupštini Srbije, premijerka je kazala da je saradnja Srbije i NATO u proteklom periodu bila dobra, a da Srbija posebno ceni stav NATO o punom poštovanju njene vojne neutralnosti.

Brnabić je navela da Srbije gradi poziciju odgovornog i pouzdanog partnera NATO.

Prema njenim rečima, Srbija je u saradnji sa NATO uspešno realizovala više od 40 projekata, a da je posebno zadovoljna implementacijom projekta koji je usmeren na novu generaciju baterija zasnovane na ugljeniku – koje neće sadržati litijum.

Govoreći o regionalnoj saradnji, premijerka Srbije je navela da su mir i bezbednost u regionu osnovni uslov za napredak za svaku zemlju ali i za čitav regiona u celini.

„Bilo kakva nestabilnost u bilo kom delu, utiču na čitav region“, rekla je Brnabić i dodala da Srbija poštuje svoje susede i da dosledno poštuje nemešanje u unutrašnja pitanja susednih zemalja.

Ona je kazala da inicijativa Otvoreni Balkan predstavlja šansu za region u vidu jačanja infrastrukture, slobode kretanja ljudi, roba, kapitala i usluga, ali je dodala da ta inicijativa nije zamena za evrointegracije.

„Inicijativa svakako nije zamena za evrointegracije kojima Srbija teži, ali je pokušaj da u nekim oblastima postupamo samostalno“, rekla je predsednica Vlade Srbije.

Govoreći o stanju na Kosovu, Brnabić je kazala da se Srbi na Kosovu i Metohiji svakodnevno suočavaju sa bezbednosnim rizicima, a da je od početka ove godine zabeleženo 115 etnički motivisanih napada i devet upada specijalnih policijskih jedinica na sever Kosova.

Dodala je da je posebno porazna činjenica da su Visoki Dečani svrstani među sedam najugroženijih lokaliteta kulturnog nasledja Evrope.

Brnabić je navela da Srbija ima nerešena pitanja iz prošlosti, ali da je usmerena na budućnost i na održanje mira.

Zvaničnik NATO: Partnerstvo Srbije sa alijansom dobro za njene građane i region

Zamenik generalnog sekretara NATO-a Mirčea Džoana izjavio je u Beogradu da je dugotrajno partnerstvo Srbije sa alijansom dobro za njene građane, za stabilnost u regionu i za širu transatlantsku bezbednost.

Na uvodnoj sesiji 101. Rouz-Rot seminara Parlamentarne skupštine NATO-a, čiji je domaćin srpski parlament, Džoana je putem video poruke rekao da Srbija daje vredan doprinos bezbednosti širom Evrope i sveta.

„Ove jeseni obeležavamo poseban jubilej, 15. godišnjicu učešća Srbije u Partnerstvu za mir. Znam da možemo da računamo na stalnu podršku Srbije, nadam se da ćemo imati konstruktivno partnerstvo i u narednih 15 godina. Možete da računate na nas“, kazao je zamenik generalnog seketara NATO-a Jensa Stoltenberga.

Džoana je naveo da su Srbija i NATO poslednjih godina „produbili i ojačali partnerstvo“ i dodao da alijansa podržava reforme srpskih bezbednosnih snaga i institucija.

„Zajedno radimo u raznim oblastima, od borbe protiv terorizma do energetske bezbednosti. NATO treba da nastavi da radi zajedno sa Srbijom na unapredjenju planiranja u slučajevima vanrednih situacija i na borbi protiv radikalizacije“, rekao je Džoana.

On je kazao da je NATO decenijama posvećen miru i bezbednosti Zapadnog Balkana, uz ocenu da je danas „mnogo snažnije posvećen regionu nego ikada ranije“.

Naveo je da je to najočiglednije kroz angažman misije KFOR na Kosovu, koja, kako je naveo, garantuje bezbednost i slobodu kretanja.

„Nastavljamo da podržavamo napore na normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, želimo da se izgradi trajan mir koji bi garantovao prosperitetniju budućnost za sve“, rekao je.

Džoana je rekao da NATO poštuje odluku Srbije da bude vojno neutralna, i ukazao da je „u sve opasnijem svetu partnerstvo sa alijansom sve važnije, s obzirom da se menja globalna ravnoteža moći“.

„Suočavamo se sa brojnim izazovima, medju kojima su sajber napadi, terorističke pretnje, klimatske promene. Nemamo luksuz da odlučimo na koji ćemo izazov da reagujemo, moramo na sve, zato su lideri NATO-a letos doneli hrabre odluke kako bismo se zajedno suočili sa teškim problemima“, kazao je.

Dodao je da će NATO nastaviti da se bori protiv nestabilnosti i terorizma i da produbljuje odnose sa drugim zemljama koje dele zajedničku viziju i demokratske vrednosti sa članicama alijanse.

Predsednik Parlamentarne skupštine NATO-a Džerald Konoli rekao je da stabilnost Zapadnog Balkana ostaje „apsolutno ključna“ za evroatlantsku bezbednost.

Konoli, koji se takodje obratio video porukom, kao posebne izazove je izdvojio situaciju u BiH i normalizaciju odnosa Beograda i Prištine.

On je rekao da su članice Partnerstva za mir okupljene oko zajedničkih vrednosti, od kojih je ključna očuvanje mira.

Naveo je da je Skupština Srbije aktivni učesnik Rouz-Rot seminara, koji ove nedelje četvrti put organizuje u Beogradu, i dodao da zvaničnici Srbije „dobro razumeju“ njihov značaj.

On je ukazao na izazove koje stvaraju protivnici vladavine prava i demokratskih institucija.

„Moramo biti posvećeni očuvanju demokratskih institucija. Moramo da zaštitimo naše demokratske institucije od onih koji žele da podriju veru u njih. Demokratija je jača kada učimo jedni od drugih“, naveo je Konoli.

Ambasador Švajcarske u Srbiji i Crnoj Gori Urs Šmid rekao je da je njegova zemlja posvećena doprinosu mirnom, demokratskom i ekonomski održivom razvoju Zapadnog Balkana.

Šmid je kazao da Švajcarska podržava Rouz-Rot seminare kao sredstvo za izgradnju bezbednosti i poverenja putem dijaloga, navodeći da će se učesnici ovonedeljnog trodnevnog skupa u Beogradu baviti „pitanjima koja ostaju prioriteti za budućnost regiona“.

Naveo je da je Švajcarska prisutna u regionu pre svega kroz pružanje logističkih usluga i ekspertskog znanja.

„Ove godine slavimo 30. godišnjicu saradnje Srbije i Švajcarske. Specifičan fokus naše saradnje je na demokratskom upravljanju, pogotovo kad je reč o ulozi parlamenta. Cilj nam je da poboljšamo efikasnost i transparentnost parlamentarnog rada“, rekao je Šmid.