Društvo

Bulatović: Potrebno je uložiti oko 70 miliona evra u revitalizaciju postojeće rudarske opreme

Foto: Boom93/M. Veljković – Veselin Bulatović, izvršni direktor za proizvodnju uglja u ogranku „TEKO“ Kostolac

Foto: Boom93/M. Veljković – Veselin Bulatović, izvršni direktor za proizvodnju uglja u ogranku „TEKO“ Kostolac

Ugljarski sektor kostolačkog ogranka EPS-a ispunio je predviđene planove za 2021. godinu. Plan proizvodnje uglja prebačen je za nešto manje od 50.000 tona uglja ili za 0,5 odsto. U toku protekle godine iskopana je i planirana količina jalovine. O ostvarenjima u prošloj, ali i planovima za 2022. godinu razgovarali smo sa Veselinom Bulatovićem, direktorom za proizvodnju uglja „TE-KO Kostolac“.

– Prošlogodišnji plan je bio da se na kopu „Drmno“ iskopa 9,35 miliona tona, a uspeli smo da proizvedemo 9,39 miliona tona uglja. Tom količinom iskopanog uglja ispunili smo obaveze prema termo kapacitetima u Kostolcu, tako da su blokovi radili u kontinuitetu i nije bilo problema u snabdevanju – kaže Bulatović.  – U toku 2021. godine i na početku ove godine sa deponije u Kostolcu velika količina uglja odvozi se u termoelektrane u Obrenovcu i Svilajncu. U poslednje nešto više od tri godine odvezeno je oko četiri miliona tona uglja. Naš zadatak je da u Kostolcu pravimo rezerve za blok 3 u TE „Kostolac B“ čija je izgradnja u toku.

Bulatović kaže da je iskopavanje otkrivke u granicama plana. U toku prošle godine iskopano je 45,7 miliona kubnih metara jalovine. Otežavajuće je bilo to što je od oktobra bager na Drugom BTO sistemu bio u velikoj opravci, koja još traje. Očekuje se da će se ovaj bager uskoro uključiti u proizvodnju.

Baner Boom93 Android aplikacija

– Plan proizvodnje uglja u 2022. godini isti je kao i za prethodnu godinu, od čega je 150.000 tona komadnog uglja – naveo je Veselin Bulatović. – PK „Drmno“ na osnovu važeće tehničke dokumentacije treba da 2025. godine dostigne kapacitet od 12 miliona tona. Zato bi trebalo bi da se svake godine proizvodnja povećava po malo. Ove godine plan je 9,35 miliona, sledeće godine 10 miliona, zatim 11 miliona tona i na kraju 12 miliona tona uglja godišnje. Da bi se to postiglo, potrebno je nabaviti dodatnu osnovnu rudarsku opremu, čija je vrednost oko 30 miliona evra. Zato je jedan od glavnih zadataka u 2022. godini da se ugovori nabavka kompletne opreme, jer je potrebno bar godinu dana do izrade te opreme i uključivanja u rad na kopu.

Više otkrivke

Kako je naveo Bulatović u 2022. planirano je da se iskopa 49 miliona kubnih metara otkrivke, što je za tri miliona više nego u prošloj godini.

– Pokušavamo da povećamo količinu iskopane jalovine, jer nam je za proizvodnju uglja od 12 miliona tona uglja potrebna proizvodnja od 60 miliona kubnih metara čvrste mase. Računica je jednostavna, potrebno da se iz kopa evakuiše po pet kubnih metara zemlje i vode da bi se dobila jedna tona uglja – objasnio je Bulatović.

– Površinski kop „Drmno“ je jedini snabdevač svih blokova u Kostolcu, a biće i novog termo kapaciteta B3. U ogranku „TE-KO Kostolac“ radimo na tome da se produži vek trajanja ovih blokova, a zato je bitno ležište „Kostolac zapad“ u Dubravici. U Evropi se u proteklom periodu blokovi, koji su privremeno konzervirani, ponovo aktiviraju zbog poremećaja energetske situacije na svetskom tržištu. Mi smo na dobrom putu i očekujemo da se počne sa realizacijom tog projekta i da se krene prema ležištu „Zapad“. Glavni argument Kostolca je da ne radimo nove kapacitete, već tražimo dodatne sirovine za postojeće, a što se tiče ekoloških mera kostolački blokovi B1 i B2 su najsavremeniji u EPS-u. Postojeće rezerve na PK „Drmno“ su oko 200 miliona tona, a sa rezervama koje se nalaze u novom ležištu period rada se produžava do 2060. godine.

Bulatović kaže da je u kop „Drmno“ potrebno uložiti oko 70 miliona evra u revitalizaciju postojeće vitalne rudarske opreme, koja osim Petog i Šestog BTO sistema radi od 1984. godine.

– Za to postoje i adekvatna dokumenta za podizanje i postizanje proizvodnje. Uložićemo potrebna sredstva i spremno dočekati B3 – objasnio je – Otežavajuće je što je veliki broj ljudi otišao i dalje odlazi u penziju, a zapošljavamo manje kvalifikovane radne snage nego što nam je potrebno. Posle prijema potrebno je bar tri do četiri godine da se novi radnici obuče za obavljanje specifičnih poslova i to se odnosi na sva zanimanja, od inženjerskih do poslova koje rade bageristi i bravari.