Društvo

Cene plastičnih operacija u Srbiji: Sve više dolaze ljudi iz inostranstva

Ilustracija/pixabay

Ilustracija/pixabay

Dobri lekari i jeftinije usluge razlozi su zbog kojih ljudi iz inostranstva odlučuju da dođu u Srbiju na operaciju kod estetskog hirurga.

Najčešće su to stomatološke usluge, ili operacije grudi, nosa, kapaka, a cene zbog kojih im se isplati da krenu, nekada i na dug put, znaju da budu i do pet i šest puta povoljnije u odnosu na zemlju iz koje dolaze. Iako je u početku pandemije delovalo da zbog zatvorenih granica estetski hirurzi u Srbiji mogu da ostanu bez posla privremeno, sa relaksacijom mera stigli su i novi pacijenti piše Danas.

U periodima kada je širenje zaraze bilo na vrhuncu, priliva pacijenata iz inostranstva gotovo da nije ni bilo, kaže za Danas dr Branko Trklja iz Nano klinike BRANT, ali čim se epidemiološka situacija stabilizovala i mere bile ukidane ili ublažene, priliv pacijenata bi se povećao.

Baner Boom93 Android aplikacija

“Pacijenti iz inostranstva su pre svega zainteresovani za stomatološke usluge i estetske hirurške operacije u opštoj anesteziji, dakle ono što je u zemljama iz kojih dolaze nekoliko puta skuplje. Najčešće hirurške usluge zbog kojih nam dolaze su estetske operacije nosa, kapaka, grudi, hirurško uklanjanje masnih naslaga i viška kože na telu, te hirurški fejslifting i lifting vrata, cat eye – ukošeni lifting očiju”, ističe Trklja.

Nekada pacijenti rade, kako kaže, niz malih nehirurških intervencija kao što su estetska korekcije usana, jagodica, brade, nosa ili nehirurško zatezanje i podmlađivanje kože lica i vrata, te zatezanje i podmlađivanje kože bedara, stomaka.

Svoje mesto, ističe, ima i radiotalasna hirurgija, kao Hi-Tech metoda sa sjajnim rezultatima kada se radi o maloj hirurgiji kože i kožnih promena.

“Cene usluga u Srbiji su povoljnije od tri do četiri puta, što zavisi od usluge i od zemlje iz koje dolaze pacijenti, a u poređenju sa cenama u SAD i Kanadi to je pet do šest puta jeftinije”, napominje Trklja i dodaje da je bitno reći da se u Srbiji radi vrhunska estetska hirurgija sa vrhunskim “hajtek” materijalima, ali da su zarade naših lekara bitno skromnije nego one koje imaju kolege u drugim državama.

Moderna estetska hirurgija je, naglašava naš sagovornik, skladan spoj visoke stručnosti, umetnosti i visoke tehnologije, zbog čega je kod većine doktora istinski posvećenih ovom poslu u pitanju svojevrsna strast, želja da se napravi vrhunska hirurška i umetnička kreacija, ali i takmičenje sa samim sobom.

Na pitanje o cenama Branko Trklja kaže da se cene usluga iz domena estetske, ali i drugih hirurških grana nisu upadljivo menjale na većini klinika.

“Većina klinika nema dvojne cenovnike, za pacijente iz Srbije i iz inostranstva, naime cene mogu biti uvećane eventualno zbog provizija agenata koji se bave medicinskim turizmom ili ako su u pitanju paket-aranžmani, koji podrazumevaju osim medicinskih usluga i transport, smeštaj, te neke propratne sadržaje koji su iz domena klasičnog turizma”, ističe Branko Trklja.

Statističkih podataka o tome koliko tačno ljudi dolazi u Srbiju na neku estetsku operaciju ne postoji, a cene su različite od klinike do klinike.

Na primer, uvećanje usana hijaluronskim filerima je najčešće od 200 evra po mililitru, do 270 evra za polutrajni filer, botoks tretmani za uklanjanje bora sa čela i oko očiju su 300 evra, podmlađivanje i uklanjanje bora hijeluronskim filerom je od 235 evra po mililitru, uklanjanje mladeža, tetovaža, ožiljaka je od 180 evra naviše, korekcija položaja ušiju od 550 do 750 evra.

Zatezanje kože vrata je od 2.000 evra, fejslifting od 2.800 evra pa naviše, uvećanje grudi od 2.350 evra, a smanjenje od 2.500 evra.

Na spisku operacija su i liposukcije, pa je tako liposukcija stomaka od 1.500 do 2.000 i 3.000 evra, butine idu i do 4.000 evra, a povećanje penisa od 2.500 do 4.000 evra.

Direktorka medicinskog portala Stetoskop.info Milica Milošević kaže za Danas da je tokom pandemije dosta skočila potražnja lokalno, jer su ljudi bili kod kuće i imali više vremena za oporavak.

“Kod estetske hirurgije malo je teže da se uzme bolovanje i odmor. Sada su ljudi imali novac koji nisu trošili na neke druge stvari, na letovanja, zimovanja, putovanja, pa su mogli da investiraju u to. Sve je poskupelo, takva je situacija na tržištu, prethodnih godinu i po dana neki su dizali i po dva ili tri puta cene, ali neki nisu menjali”, naglašava Milošević.

Postoji, kako kaže, velika zabluda da ljudi dolaze ovde na turizam, jer kada se operišete, malo vam je do toga da se šetate Kalemegdanom, a više do toga da ležite i oporavljate se. Naša sagovornica kaže da ljudi u Srbiju dolaze zato što imamo dobre lekare, a cene su u odnosu na inostranstvo neuporedivo jeftinije i što se tiče i stomatologije ali i plastične hirurgije.

“U Srbiji jedna botoks aplikacija naplaćuje se 250 evra, u Austriji je na primer 450 evra, takvo je tržište, veći su troškovi. Operacija nosa u Nemačkoj je 15.000 evra, a kod nas kod najboljeg lekara je 5.000 evra, što znači da platite i ostale trškove opet bude duplo jeftinije”, napominje Milošević.

Naši lekari su vrhunski, ističe ona, ali je u ovom delu sveta Turska i dalje lider kada se radi o estetskoj hirurgiji. Cene su slične, ali su u Turskoj, kako kaže, mnogo bolje organizovani, imaju bolju logistiku, uigraniji su jer su veće tržište.

“Ne postoji statistika šta je to što ljudi najčešće rade, ali to su grudi, fejslifting, nos, dosta se rade implanti svake vrste, fileri i botoksi”, kaže Milošević i dodaje da su i dalje dominantno žene te koje se odlučuju na neku intervenciju, iako ima i sve više muškaraca.

Nije bilo krize za estetsku hirurgiju

Estetska hirurgija u Srbiji nije osetila krizu zbog pandemije, napominje Milica Milošević, direktorka medicinskog portala Stetoskop.info.

„Lekari su se prvi uplašili kada je krenula korona da više niko neće hteti da skida mladeže ili radi rekonstrukciju, ali to se ispostavilo pogrešno jer su ljudi imali novac koji nisu imali gde da potroše. S druge strane, imali su priliku da rade od kuće pa su mogli i lepo da se oporave od operacije, jer za ugradnju implanta potrebno je, na primer, dve nedelje za oporavak, tako da je bilo vremena i za to“ objašnjava Milica Milošević.