Društvo

Da li je samo rat u Ukrajini kriv za poskupljenja u Srbiji?

FOTO: N. Stojićević/Boom93

FOTO: N. Stojićević/Boom93

Da li smo inflaciju uvezli, kako kažu guvernerka NBS i predsednik Vučić, ili ipak ima i krivice odgovornih u državi za rast cena o kojem svi pričaju?

Ubrzanje inflacije i usporavanje privredne aktivnosti, pored globalnih nestabilnosti, Srbija duguje i katastrofalnom updržavni zajmovi, državna pomoć i socijalna davanja bili su ili prekinuti ili smanjeni redi, i nešto zakasneloj reakciji monetarnih vlasti na ubrzanje inflacije, piše u novom broju bilitena Kvartalni monitor.

Rast potrošačkih cena u maju je dostigao 10,4 odsto. Međutim, u odnosu na prošlu godinu „samo hrana“ je poskupela 16,2 odsto, od toga su žitarice i hleb skuplji 16,8 odsto, meso 21,3 odsto, a ulje i masti 17,5 odsto.

Uticaj domaćih faktora na inflaciju znatno je niži od uticaja međunarodnih, odnosno spoljnih faktora, navela je Narodna banka Srbije u odgovoru Novoj ekonomiji.

Postojeći i već dovoljno veliki globalni problemi sa cenama energenata i hrane, kao i problemi sa globalnim lancima snabdevanja koji traju od početka pandemije dodatno su pogoršani sukobom u Ukrajini – i to je ključna stvar koju treba da imamo u vidu kada je reč o inflaciji, ocenjuju u NBS.

„Zarade u javnom sektoru i penzije rastu održivim tempom, fiskalni deficit se smanjuje, struktura privrednog rasta je relativno povoljna, pri čemu su i investicije i izvoz i dalje na vrlo visokom nivou“, poručila je NBS.

Više informacija možete pročitati OVDE.