Društvo

Državna matura: Da li će se za neke fakultete polagati i prijemni i zašto se opet pominje odlaganje?

Foto/ Stefan Milanović

Foto/ Stefan Milanović

Zvaničan početak polaganja državne mature već nekoliko puta je odlagan. Poslednji rok je najavljen za kraj školske 2023/2024. godine, te su tako sve „oči uprte“ u budućeg ministra prosvete.

Predstavnici pojedinih prosvetnih sindikata tvrde da bi od uvođenja velike mature poseban benefit imali roditelji budućih bucoša, jer ne bi morali da plaćaju polaganje prijemnog ispita. Međutim, postoji otpor pojedinih fakulteta, te su iz Zajednice državnih pravnih fakulteta nedavno uputili pismo akademskoj zajednici da se protive da velika matura bude jedini uslov za upis na fakultete.

U međuvremenu proba velike mature organizovana je dva puta – u oktobru 2020. godine na kojoj učenici nisu pokazali zavidno znanje i druga proba krajem prošle nedelje. Do zvaničnog uvođenja 2023/24 ostalo je da se urade još dva pilotiranja, da se vidi gde su poteškoće i slabe tačke i kako ih otkloniti.

Baner Boom93 Android aplikacija

Aleksandar Markov iz Foruma beogradskih gimnazija kaže da su benefiti državne mature veliki i da javnost za to treba da bude zainteresovana, posebno roditelji budućih brucoša.

„Prvi benefit je rangiranje škola. Dobićemo povratnu informaciju kako se u kojoj školi radi. Znaćemo da li su gimnazije u centru Beograda (koje su na glasu) toliko dobre i da li se u njima bolje radi nego u gimnazijama na periferiji. Drugi benefit je ušteda sredstava za same roditelje. Ako je neko iz Leskovca a želi da upiše fakultet u Beogradu, neće morati da dolazi u Beograd i plaća putne troškove (državna matura će se polagati u srednjim školama), neće morati da plaća polaganje prijemnog ispita na fakultetu jer je matura potpuno besplatna. Sve su to benefiti koje bi javnost morala da zna i da istraje da državna matura uspe“, rekao je Markov za Euronews Srbija.

„Da se dogovore Ministarstvo i fakulteti“

Prva stvar koja mora da se uradi, kako kaže, je da se dogovore Ministarstvo prosvete i fakulteti da li će visokoškolske ustanove priznavati rezultate državne mature i tako omogućiti direktan upis na fakultet ili će zadržati pravo da dodatno testiraju buduće brucoše, odnosno organizuju prijemne ispite.

„Druga stvar su resursi i sveprisutno nezadovoljstvo nastavnika, jer su dadatno opterećeni poslom koji nosi dražavna matura, a ne postoje naznake da će dodatno biti plaćen i vrednovan. Ako nemate dovoljno motivisanog nastavnika koji će kontrolisati proces testiranja i pregledanja, onda se kvalitet mature dovodi u pitanje“, naveo je on.

Podseća da je prethodni ministar prosvete Mladen Šarčević govorio da će matura sigurno biti realizovana kako je planirano, a da je među prvim odlukama njegovog naslednika Branka Ružića bilo odlaganje državne mature za dve godine.

„Plašim se da će ponovo doći do odlaganja. Doćiće novi ministar ili ostati stari, pa ćemo videti kakve će biti odluke. Nedostatak kontinuiteta je jedan od najvećih problema u obrazovanju. Nama treba ministar prosvete koji neće zavisiti od toga kojoj političkoj stranci pripada i koji će omogućiti kontinuitet. Taj problem treba rešiti ako ne personalno, onda strateškim dokumentima“, pojasnio je on.

Dodaje i da je druga proba državne mature prošla u senci nezadovoljstva gimnazijskih nastavnika, da je organizovan štrajk upozorenja jer Ministarstvo prosvete nije organizovalo sastanak kako bi rešili ulogu nastavnika u državnoj maturi.

Opširnije možete pročitati OVDE.