Društvo

Energetska kriza: Zašto se ne proširuju kapaciteti Banatskog dvora?

FOTO: Pixabay ilustracija

FOTO: Pixabay ilustracija

O proširenju kapaciteta skladišta gasa u Banatskom dvoru ili izgradnji novog skladišta u Srpskom Itebeju priča se već godinama, ali gradnja još nije započeta.

Dogovor sa Mađarskom o skladištenju 500 miliona kubika gasa u toj zemlji trebalo bi da omogući Srbiji bolju energetsku stabilnost tokom predstojeće zime, ali je to ocenjeno kao privremeno rešenje.

Vlasti u Srbiji najavljuju da će i u zemlji graditi dodatne kapacitete za čuvanje ovog energenta.

Ministarka energetike Zorana Mihajlović za Euronews Srbija kaže da Srbija trenutno u svom delu skladišta u Banatskom Dvoru ima rezerve gasa za 34 dana, a da može da obezbedi rezerve za 45 dana i da je to trenutni maksimum. Drugi deo skladišta pripada ruskoj strani, koja nema obavezu da zalihe tog energenta prvo ponudi na prodaju Srbiji.

Zato su najviši zvaničnici ponovo pokrenuli priču o potrebi da se ti kapaciteti povećaju, ali predsednik Srbije je, nedavno u odgovoru na pitanje Euronews Srbija ukazao da su do sada postojale određene prepreke za to.

„Nije to skladište da iskopamo sad ovde rupu vi i ja i napravili smo skladište, ne može. Ono mora da bude tamo gde je postojala nafta, gde je postojao gas. Mi nismo ranije dobijali dozvolu od ruske strane. Nadam se da ćemo moći da dobijemo dozvolu za Itebej, onda bismo gradili u Srbiji“, rekao je Vučić.

Na pitanje zbog čega bi Srbiji bila potrebna saglasnost ruske strane da gradi skladište gasa na svojoj teritoriji, resorna ministarka odgovara da razloge možda treba tražiti u ugovoru o prodaji Naftne industrije Srbije ruskom Gaspromu potpisanom 2008. godine. Tim aranžmanom, ruska kompanija je, tvrdi, postala i većinski vlasnik naftnih i gasnih polja.

„To znači da, ako bilo šta hoćete da koristite na nekom naftnom ili gasnom polju, onda vi kao većinski vlasnik morate da date odobrenje srpskoj strani. Što, takođe, pokazuje negde taj odnos, ne samo biznis odnos, nego i prijateljski odnos. Srbija je do sad stvarno mogla da izgradi Itebej. Za izgradnju Itebeja nama je potrebno oko 100 miliona evra, što za državu Srbiju, u odnosu na celu situaciju ne predstavlja toliki problem, koliko nam je bilo potrebno odobrenje“, rekla je Mihajlović.

Na pitanje da li je država tražila saglasnost za gradnju novih skladišnih kapaciteta, Mihajlović odgovara da su vođeni razgovori na tu temu, ali ne daje konkretan odgovor na pitanje zbog čega do dogovora nije došlo. Dodaje da je počela izrada tehničko-projektne dokumentacije za skladište u Itebeju, te da veruje da bi sledeće godine mogla da počne i izgradnja. Pokušaj Euronews Srbija da informacije o ovoj temi dobije od Srbijagasa ostao je bez odgovora.

Diplomata i bivši ambasador Srbije u Belorusiji Srećko Đukić kaže da je od prodaje NIS-a potpisano više protokola, sprorazuma i memoranduma, kao i da je izgradnja skladišta gasa bila i stalna tema sastanaka na vrhu između Rusije i Srbije, ali da taj ceo energetski paket koji je zaključen 2008. godine, pa nastavljen godinama kroz razne sporazume, nije transparentan.

„To pitanje je uvek nekako u vazduhu i kod javnosti i ljudi koji prate ovu materiju. Očito da ta sfera odnosa uopšte u gasnom aranžmanu između ove dve zemlje, odnosno ceo taj energetski paket koji je zaključen 2008. pa nastavljen još godinama kroz razne sporazume, nije transparentan. Za Srbiju se sada postavlja i ključno pitanje hoćemo li da imamo gasa ove godine ili ne. Mislim da sve ovo treba da bude transparento i da vidimo ko je do sada zakazao. Pretpostavljam da je u pitanju ruska strana“, kaže Đukić.

On je rekao da je godinama bilo velikih planova, ali smatra da su u ovom trenutku oni teško ostvarivi.