Društvo

Energetski sektor u Srbiji na udaru velikih izazova

Foto: Boom93/M. Veljković

Foto: Boom93/M. Veljković

Energetska kriza zatekla je Srbiju nespremnu. Globalni problemi sa energentima nastali zbog rata u Ukrajini i evropskih sankcija Rusiji samo su se nadovezali na posledice višegodišnjeg nemara zbog stalnog odlaganja investicija. U poslednje tri decenije u našoj zemlji nije izgrađen nijedan kapitalni enegretski objekat, a nova Vlada Srbije najavljuje promenu tog kursa i kao prioritet stavlja izgradnju novih kapaciteta.

Premijerka Ana Brnabić je u ekspozeu istakla da će svi napori biti uloženi u energetiku, jer se planira ulaganje od 12 milijardi evra.

Među projektima koje je nabrojala su završetak izgradnje Bloka B3 u Kostolcu, gasna interkonekcija do Bugarske koja će nas spojiti sa Grčkom, izgradnja hidroelektrane Bistrica, izgradnja naftovoda ka Mađarskoj…

Ministarka energetike Dubravka Đedović je za Euronews Srbija izjavila da će morati da se pozabavi reformama energetskog sektora, koja je dugo odlagana, a preko je potrebna. Ona je rekla da je važno da pokrenemo revizibilne hidroelektrane, jer su one ključ da bi Srbija mogla da se osloni na obnovljive izvore energije.

„To znači da imamo stabilne kapacitete proizvodnje. Dodatkom energije iz Kostolca ćemo pojačati našu sigurnost snabdevanja, ali moramo da imamo i kvalitetan ugalj. Imamo projekte koji treba da obezbede da se izjednači kvalitet uglja. Radićemo i na obezbeđivanju novih kapaciteta hidroelektrana i na tome da postoji dobar energetski miks iz uglja i hidroenergije koja mora da se pojača da bi se obnovljivi izvori ubacili u sistem“, rekla je ministarka energetike.

Ona je istakla da je potrebno obezbediti veću energetsku nezavisnost, sigurnost i stabilnost.  Stručnjaci smatraju da nije svejedno koje će projekte Vlada Srbije izdvojiti kao prioritetne da bi postigla te ciljeve. Napominju da se nedostatak investicija prethodnih decenija ne može nadoknaditi u kratkom roku, ali ukazuju da je važno da se konačno počne sa realizacijom projekata i kao ključnu stvar navode važnost energetske strategije.

Gavrilović: Dobrodošlo je svako povezivanje

Stručnjak za energetiku Velimir Gavrilović kaže da najava investiranja 12 milijardi evra u energetiku Srbije deluje impozantno, ali da je pitanje odakle bi se taj novac obezbedio. On smatra da bi najbolje bilo napraviti takav poslovni ambijent da se privuku velike privatne investicije u energetiku, ali i u druge privredne grane.

„Svako dalje umrežavanje i povezivanje, bilo da su u pitanju gasovodi, naftovodi ili dalekovodi, je svakako dobrodošlo, jer doprinosi raznovrsnosti ruta snabdevanja i podiže energetsku stabilnost i bezbednost zemlje. Čini se da, ovako „nabacanim“ projektima, nedostaje utvrđivanje prioriteta, pogotovo u situaciji krajnje oskudice finansiranja“, kaže Gavrilović.

„I dalje se insistira na završetku Bloka B3 TE Kostolac B, iako je u pitanju velika investicija u termocentralu koja spaljuje lignit. Ugalj je, zbog energetske krize, kratkoročno ponovo postao prihvatljiv izvor energije i pored štete koju nanosi životnoj sredini. Termocentrale treba zadržati u meri u kojoj budemo imali dostupnog lignita zadovoljavajućeg kvaliteta, odnosno u meri u kojoj budu neophodne za proizvodnju nedostajućih količina energije, uz striktno pridržavanje evropskih standardra za prihvatljive nivoe emisije štetnih čestica i gasova. Srednjoročno, bolje je zastarele termocentrale menjati gasnim elektranama, uz pretpostavku da će se politička situacija u Evropi u dogledno vreme smiriti, a dotok ruskog gasa vratiti u normalne okvire“, napominje Gavrilović.

Više informacija možete pročitati OVDE.