Društvo

Euronews: Tri razloga za četvrtu dozu vakcine potiv koronavirusa

FOTO: Boom93/N.Stojićević

FOTO: Boom93/N.Stojićević

U Srbiji je počela vakcinacija četvrtom dozom vakcine protiv virusa korona. Premda stručnjaci napominju da je namenjena prvenstveno starijim građanima i hroničnim bolesnicima, četvrtu dozu mogu primiti i stariji od 18 godina kod kojih je prošlo više od pet meseci od primanja treće doze.

U razgovoru za Euronews Srbija imunolog dr Emilija Milošević kaže da četvrtu dozu prvenstveno treba da prime oni koji su na imunosupresivnoj terapiji, ali i stariji od 65 godina koji su se primarno vakcinisali Sinofarmom.

„Iako je mala grupa ljudi koja pije imunosupresivnu terapiju protiv reumatoloških ili autoimunih oboljenja čini pet odsto populacije, važno je da znaju da kod njih nije postignut nivo zaštite koji se očekuje kod zdravih. Zato oni treba da prime i treću, i četvrtu dozu vakcine“, rekla je dr Milošević.

Baner Boom93 Android aplikacija

Jača zaštita od Sinofarma

Treća i četvrta doza preporučljivo treba da budu mRNK vakcine. To potvrđuje i dr Milošević koja ističe da su one efikasnije na duže staze.

„Četvrtu dozu treba da prime apsolutno svi koji su primili dva Sinofarma kao primarnu seriju. To nije samo moja, već i preporuka Nacionalnog tela za imunizaciju koja kao takva nije ušla u stručno-metodološko uputstvo. To je bio suštinski problem i glavno mesto zabune“, kaže ona.

Kako kaže, daleko od toga da je Sinofarm loša vakcina, ali je činjenica da kao inaktivisana ima kapacitet koji može da dosegne.

„Noviji podaci pokazuju da nakon dve doze nema učinak na duge staze, pa je zato preporuka primiti mRNK. Dakle, idemo na najefikasnije rešenje jer su one jedine koje još koliko-toliko kontrolišu virus“, ističe.

Preveniranje novih sojeva

Iako je virus vremenom postao slabiji, to ne znači da je on zaista izgubio svoju razornu moć, pa smo svedoci da dnevno imamo i do 20 preminulih, te se dolazi do zaključka da razvoj kliničke slike zavisi od stanja imuniteta, a ne jačine varijante korone.

„Vakcinacijom preventivno utičemo na nove sojeve tako što ćemo smanjiti širenje virusa i ona je najefikasniji metod dugoročno ili relativno dugoročno u odnosu na epidemijske mere. Ja mere ne bih napuštala olako bez obzira na to što je tako odlučno i što su restrikcije manje“, dodaje.

Istovremeno, očekuju se i nove serije vakcina koje su prilagođene novim sojevima.

„Dok se te vakcine ne pojave, ostaje preporuka da četvrta doza bude mRNK jer zaista nema smisla primiti četiri Sinofarma“, zaključuje.

Lakša putovanja

Mnoge zemlje su opustile uslove ulaska, ponajviše zbog toga što se podrazumeva visok procenat vakcinisanih u Evropi. Uprkos tome, činjenica je da i dalje postoje određena ograničenja, odnosno zemlje koje neće priznavati vakcinu koja nije mRNK. Ono što je pak, sigurno jeste da će onom koji je primio poslednje dve doze Fajzera ili Moderne, biti otvorena sva vrata na Zapadu.

Inače, Evropska unija je od 1. februara počela da primenjuje pravilo kojim se digitalni kovid sertifikati prihvataju u periodu od 270 dana od kompletiranja primarne vakcinacije. U EU, kada je u pitanju buster doza, za sada ne postoji ograničenje važenja sertifikata.

Međutim, to ne znači da su sve zemlje otvorile vrata putnicima koji su primili Sinofarm. Na primer, Francuska priznaje samo vakcine kompanija Fajzer, Moderna, AstraZeneka i Džonson&Džonson. Ali, punoletne osobe se smatraju potpuno vakcinisanim ukoliko su primile jednu dodatnu dozu mRNK vakcine najkasnije devet meseci posle dobijanja poslednje doze vakcine. S druge strane, Nemačka koja je skinula Srbiju sa liste visokorizičnih zemalja takođe ne priznaje vakcinu kineskog proizvođača, pa tako putnici moraju biti vakcinisani samo vakcinama koje su odobrene od strane Evropske agencije za lekove (EMA).

EMA: Četvrta doza

Evropska agencija za lekove (EMA) kaže da je uporedo sa ukidanjem epidemijskih restriktivnih mera u mnogim evropskim zemljma došlo do porasta broja zaraženih, što se objašnjava bržim širenjam lakše prenosivije podvrste omikrona BA2.

„Trenutno nema indikacija da podvrsta omikrona BA2 bolje izbegava zaštitu dobijenu od postojećih vakicna, ali su reakcije antitela značajno razlikuju u odnosu na različite podvrste omikrona”, kaže dr Marko Kavaleri iz EMA.

Kavaleri zato poziva građane da se vakcinišu i prime buster dozu, uz napomenu da je u zemljama sa visokim stepenom vakcinacije značajno smanjen broj smrtnosti i hospitalizacija.

U EMA dodaju da još nemaju dovoljno dokaza koji bi podržali primenu druge bustre doze u opštoj polulaciji, ali i naglašavaju da se dodatna buster doza razmatra u nekim evropskim zemljma za upotrebu kod starije populacije.

Evropska agencija za lekove kaže da nije dobila zahteve bilo kog proizvođača za drugu buster dozu, ako i da trenutno razmatra tri nova tretmana protiv kovida 19.