Društvo

Ispitivanje ljudskog genoma uskoro u Srbiji, partner kompanija sa crne liste SAD

Foto/ ilustracija/ laboratorija Pixabay

Foto/ ilustracija/ laboratorija Pixabay

Srbija će uskoro dobiti odgovore na pitanje o kombinacijama gena tipičnih za populacije na Balkanu. Projekat sekvenciranja 1.000 genoma pokreće Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo.

Našim naučnicima u tome će pomagati kineska kompanija koju američko Ministarstvo odbrane povezuje sa poslovima kineske vojske. „Genetički podaci koje je kompanija BGI prikupljala od Nemaca, Poljaka, Švajcaraca, itd… da su ti genetički podaci prenošeni elektronskim putem u „BGI cloud“, u njihove kompjuterske servere, koji se fizički nalaze u bolnici Narodno-oslobodilačke vojske Kine, u vojnoj kompaniji. Na koji način se genetički podaci Nemaca, Poljaka mogu koristiti u vojne ili strateške svrhe u Kini, različite su mogućnosti“, kaže molekularni biolog Oliver Stojković. Kompanija BGI u Srbiji je već poznata, pošto je donirala laboratorije „Vatreno oko“ u jeku epidemije koronavirusa.

Svetu već poznato, ispitivanje ljudskog genoma, uskoro će, prvi put biti sprovedeno u Srbiji i regionu. Na uzorku od 1.000 ljudi sa balkanskog podneblja, tim naučnika pokušaće da objasni po čemu se stanovništvo ovog dela sveta razlikuje, odnosno po čemu je slično globalnoj populaciji.

„Za nas, naučnike, to je izvor, zaista, izuzetno vrednih podataka, pre svega za razvoj biomedicine, jer ti podaci nama omogućavaju da genetiku spojimo sa uzrokom nastajanja određene bolesti, a i omogućavaju nam da, na osnovu genetike jedne individue, izaberemo najbolji tretman, odnosno najbolji lek. Za ta otkrića su nam potrebni podaci, a oni se kriju u našoj genetičkoj informaciji“, kaže ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović.

Prema najavi ministarke Begović, veliku ulogu u domaćem ispitivanju genoma imaće kineska BGI grupa, tj. Pekinški institut za genetska istraživanja. Isti institut, u svetskoj javnosti označen je da zloupotrebljava genetski materijal prikupljen iz prenatalnih testova iz najmanje 52 zemlje u svrhu nacionalne bezbednosti ili nacionalne odbrane Kine. Iako je to demantovala, kompanija se našla na crnoj listi američkog Ministarstva odbrane.

„Pravo na genetičku privatnost jednako je kao i vaše pravo na komunikacije telefonom. To jeste informacija koja bi morala da se štiti u odnosu na testirane ljude na isti način ili čak na ozbiljnije načine nego druge informacije koje o vama neko, u konkrentom slučaju država ili neka kompanija, može imati“, rekao je molekularni biolog Oliver Stojković.

Osim toga, profesor Stojković napominje i da je neobično da je Kancelariji za IT i eUpravu povereno formiranje i čuvanje genetičkih i drugih bioekonomskih interesantnih podataka.

„Medicinski aspekt tih genetičkih podataka, čini mi se, prikladnije je da bude poveren na čuvanje Ministarstvu zdravlja, nego Kancelariji za IT i eUpravu“, dodaje Stojković.

Jer, genetički podaci, sadržani u genima, predstavljaju sve naše fizičke, hemijske, biohemijske i osobine ponašanja. A skup svih gena koje imamo, čine genom.

Više informacija pročitajte OVDE.