Društvo

Kada je potreban pregled fonijatra i šta sve može da otkrije?

Foto/Doktori Ilustracija

Foto/Doktori Ilustracija

Fonijatrija je moderna grana medicine koja je nastala iz otorinolaringologije i bavi se, pre svega, prevencijom, dijagnostikom, i lečenjem poremećaja glasa i govora, ali i disanja i gutanja.  

To je relativno mlada grana medicine. Prošle godine je proslavljen jubilej, 50 godina od osnivanja Unije evropskih fonijatara, koju je u Beogradu osnovao prof. dr Dušan Cvejić, koji se smatra ocem fonijatrije, sa profesorima iz Italije i Nemačke.

Fonijatara u Srbiji nema puno, svega nekoliko, dok ih u svetu ima oko 300. To su uglavnom otorinolaringolozi koji se bave i fonijatrijskim delom pregleda, ali i fonohirurškim, navodi sagovornica portala N1 prof. dr Sanja Krejović, specijalista otorinolaringologije i subspecijalista fonijatrije sa klinike Acibadem Bel Medic.

Kada se pacijenti upućuju na fonijatrijski pregled?
Fonijatrijski pacijenti su svi oni koji imaju problem sa glasom i govorom, ali i disanjem i gutanjem, čak i sa sluhom, jer kako kaže profesorka „za dobar glas potreban je dobar sluh“.

„Pacijenti koji dolaze na fonijatrijski pregled su različitog uzrasta, od male dece, pa do najstarijih. To su često vokalni profesionalci, pre svega glumci, pevači, novinari, voditelji, menadžeri, političari i sve osobe kojima je glas sredstvo za rad, ali i osobe kojima je potreban glas za bolji kvalitet života“, kaže prof.dr Krejović.

Na fonijatrijski pregled se najčešće upućuju pacijenti, pre svega, sa organskim poremećajem glasa, kada je potrebno prvo isključiti onkološke bolesti.

Profesorka dodaje da na pregled dolazi, nažalost, sve više onkoloških pacijenata, sa tumorom larinksa, to mogu da budu i benigni i maligni tumori. Takođe, dolaze pacijenti sa polipima na glasnicama, cistama, čvorićima, takozvanim pevačkim čvorićima i raznim drugim poremećajima.

Druga grupa poremećaja zbog kojih se pacijenti upućuju na pregled kod fonijatra su, kao navodi profesorka, funkcionalni poremećaji, kada pacijenti ostanu bez glasa zbog nepravilne upotrebe glasa, prekomerne upotrebe glasa i zloupotrebe glasa ili kada ostanu bez glasa zbog neke stresne situacije.

„Na glas utiče sve što se dešava u našem organizmu, na psihičkom i na fizičkom nivou. Mozak je „glavni dirigent“, jer se centar za glas nalazi upravo u mozgu i to je razlog zašto naši pacijenti, i oni koji nemaju larinks i glasnice kao generator glasa, mogu da nauče „glas iz stomaka“, takozvani ezofagusni glas“, objašnjava prof. dr Krejović.

Profesorka dodaje da kod vokalnih profesionalaca najmanji poremećaj glasa utiče na kvalitet života, pa je to razlog za pregled, dok kod osoba kojima glas nije sredstvo za rad, tek kada ostanu bez dobrog glasa, onda se javljaju na pregled.

„Kada postoji promuklost koja traje duže od tri nedelje, savetujemo pregled otorinolaringologa, a kada su u pitanju vokalni profesionalci, i pregled fonijatra, da bi se dijagnostikovao uzrok promuklosti i odredilo vreme adekvatnog lečenja“, kaže profesorka.

Najčešći problemi kod dece
Profesorka takođe objašnjava da deca, koja su sama po sebi temperamentna, bučna, u nekom uzrastu, često koriste nepravilno glas, pa čak dolazi i do zloupotrebe glasa, tako da kod njih mogu da nastanu takozvani pevački čvorići ili hiperkinezija u glasu.

„Ukoliko imaju problem sa sluhom onda koriste neadekvatno glas, to je jedan od inicijatora kada treba proveriti i sluh kod dece, kako bi se videlo da li dobro čuju zato što tako glasno pričaju“, kaže ona i dodaje da je pored glasnog govora i šapat veliki napor za glasnice.

Više informacija pročitajte OVDE.