Društvo

Kako je Ministarstvo „izgubilo“ hiljade korisnika?

FOTO: Ilustracija/Pixabay

FOTO: Ilustracija/Pixabay

Novac za socijalne usluge koji bi trebalo da olakša život najugroženijim građanima troši se bez kontrole i nedovoljno pravično tako da postoji rizik da ne stigne tamo gde je i najpotrebniji.  

Ovo bi bio zaključak koji bi se mogao izvući iz nalaza koje je predstavila Državna revizorska institucija, koja je kontrolisala efikasnost raspodele i korišćenja namenskih transfera u socijalnoj zaštiti.

Izveštaj DRI tako konstatuje da je u periodu od 2019. do 2021. godine Ministarstvo rada dalo 1,9 milijardi dinara lokalnim samoupravama za usluge socijalne zaštite.

Taj novac međutim raspoređivan je na osnovu netačnih podataka pa se dešavalo da samouprave kojima je i te kako potreban ne dobiju ni dinara a druge bogatije sredine dobiju milione.

Takođe, nije ni kontrolisan način trošenja para te se dešavalo da u pojedinim mestima novac bude potrošen na limarske radove.

Problem nisu bile samo pare već i neažurnost Ministarstva rada zbog čega se dešavalo da pojedine lokalne smaouprave godinama čekaju licence da njihovi centri mogu da pružaju određene usluge. Pošto ih nisu dobijali, oni su usluge obezbeđivali u nelicenciranim ustanovama.

Iz Ministarstva rada u odgovorima Danasu kažu da su prihvatili preporuke DRI iz izveštaja, jer su i njihove analize pokazale probleme.

Oni dodaju da je u poslednjih godinu i po dana došlo do značajnog pomaka u raspodeli i kontroli upotrebe sredstava, ali i da je potrebno nastaviti sa radom, te da je potrebno da se lokalne samouprave obuče i shvate značaj socijalnih usluga.

Netačni podaci

Prilikom donošenja odluke koliko će novca određena lokalna samouprava dobiti za socijlane usluge uzima se obzir niz kriterijuma uključujući i broj korisnika.

Ovi kriterijumi se definišu kako bi novac bio pravično raspodeljen odnosno kako bi sredstva dobili onima kojima je to i potrebno. Kriterijumi su definisani Uredbom o namenskim transferima u socijalnoj zaštiti, koja je promenjena 2021.

Ministarstvo međutim kriterijume nije uvek poštovalo u periodu od 2019. do 2021, odnosno koristilo je nepotpune i netačne podatke o broju korisnika.

Ministarstvo rada navelo je tako da je broj korisnika usluga izvuklo iz baze Republičkog zavoda za statistiku za 2019. i 2020.

Međutim, kada je DRI izvršio uvid u baze RZS, ispostavilo se da se podaci RZS ne poklapaju sa podacima koje je koristilo Ministarstvo za rad, a za koje je navelo da su podaci RZS.

Istovremeno, tokom 2021. godine Ministarstvo je pored baze RZS koristilo i svoje podatke. Kada je ova kombinacija primenjena, hiljade korisnika socijalnih usluga su nestali, pa je recimo u Kučevu taj broj smanjen za preko 90 odsto odnosno sa 3.070 na 232.

U apsolutnim brojevima je još gore. Kruševac je izgubio preko 17.000 korisnika a Kraljevo više od 10.000.

Još jedan od kriterijuma prilikom odluke o visini sredstava je i broj korisnika čije se usluge finansiraju iz budžeta lokalnih samouprava.

Ministarstvo rada navelo je da je ovaj broj dobilo na osnovu izveštaja samih lokalnih samouprava.

Problem je međutim što pojedine samouprave nisu redovno dostavljale izveštaje, kao i to što su pojedini izveštaji bili nečitki i nepotpuni.

Predstavnici Ministarstva za rad su naveli da su u tom slučaju koristili podatke iz poslednjeg dostavljenog izveštaja.

Međutim, kada je DRI proverio ove navode, ispostavilo se da oni nisu tačni.

– Proveravajući navode Ministarstva za rad, utvrdili smo da je Ministarstvo za ove JLS navodilo da nemaju korisnike prava i usluga iz nadležnosti JLS, te im po ovom kriterijumu nije obračunavalo namenski transfer – piše u izveštaju.

Sve ovo zajedno znači da se novac ne raspoređuje na pravičan način zbog čega su određene sredine iako bogatije dobile više para dok su one ugroženije ostale bez sredstava.

Primera radi Bujanovac uopšte nije dobio novac 2019, a Sjenica je dobila 65 odsto manje para.

Zbog toga DRI daje preporuku da Ministarstvo obezbedi pouzdane podatke iz svoje nadležnosti.

Više informacija pričitajte OVDE.