Društvo

Kako se izboriti sa stalnim rastom cena?

FOTO:Boom93/S.Lisac

FOTO:Boom93/S.Lisac

Objavljene su nove, više cene goriva. Maksimalna cena evro dizela narednih sedam dana biće 218 dinara, a litar evro premijum benzina koštaće 205 dinara, objavilo je Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija. Juče su ograničene i cene osnovnih životnih namirnica. Građani kažu – potez Vlade je dobar, ali nedovoljan s obzirom na to da je svim ostalim namirnicama cena skočila višestruko.

Glavni cilj limitiranja cena jeste zaštita životnog standarda, pre svega ekonomski najranjivijih kategorija našeg stanovništva s jedne strane, a sa druge ublažavanje inflatornih pritisaka, kaže za N1 pomoćnik ministra trgovine Jasmin Hodžić.

Građani odluku podržavaju, ali kažu – nije dovoljno.

Svako zadržavanje cena u dužem vremenskom periodu dovodi do disbalansa na tržištu i nestašica i generalno nije dobro za ekonomiju, kaže profesor Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju Goran Radosavljević.

„Kad je poljoprivreda u pitanju ono što možete sami da proizvedete. Srbija proizvodi dovoljnu količinu šećera, brašna, ulja. Vi možete u nekom malo dužem roku da izdržite smanjenje cena ili ograničenje. Ali svako zamrzavanje cena u dužem vremenskom periodu dovodi do disbalansa, nestašica, sive ekonomie, prekogranične trgovine i sive ekonomije i generalno nije dobro za jednu ekonomiju“, rekao je Radosavljević.

Iako su akcize na gorivo smanjene za 20 odsto, danas su dodatno povećane cene benzina. Evro dizel biće skuplji za šest dinara, a benzin za četiri.

„Država ne može da se odrekne akciza, jer je to ozbiljan izvor prihoda i ozbiljna budžetska stavka. Država pokušava da amortizuje ovaj istorijski cenovni vrh“, kaže pomoćnik ministra trgovine Jasmin Hodžić.

„Ja smatram da to odricanje države nije dovoljno. Država je dobila značajne prihode od početka godine zbog nivelacije cena u regionu. Ljudi se vraćaju, kupuju gorivo ovde, čak i iz pograničnih područja i država je ostvarila rast prometa od 17 odsto, a normalno je 3-4 odsto. Dakle, država ima prostora da se odrekne još dela prihoda, i to smanjenje od 20 odsto nije dovoljno“, smatra Radosavljević.

Vlasnici benzinskih pumpi u Srbiji rekli su da, zbog ograničenih cena naftnih derivata i marže od sedam dinara po litru, ne uspevaju da pokriju fiksne troškove poslovanja, ali i da je nabavka tih derivata sve teža. Stručnjaci tvrde da bi zbog konstantnih intervencija države na tržište naftnih derivata, u skorijoj budućnosti moglo doći i do nestašica.