Društvo

Menstrualni proizvodi – neophodnost, a ne luksuz

Foto: Boom93/A. Stepanović

Foto: Boom93/A. Stepanović

Menstrualni proizvodi u Srbiji oporezuju se po opštoj stopi PDV-a, koja iznosi 20%, što je jednako porezu na luksuznu robu. Kako je tema o menstrualnom ciklusu žena i dalje tabu, nedovoljno se govori o problemima menstrualnog siromaštva.

Zakonom o porezu na dodatnu vrednost po posebnoj stopi PDV-a, koja iznosi 10%, oporezuju se osnovne životne namirnice i drugi proizvodi neophodni za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, pa čak i smeštaj u ugostiteljskim objektima. Iako menstrualni ciklus nije izbor žena, već prirodni proces, te menstrualni proizvodi predstavljaju nužnost u životu žena, oni ovde nisu svrstani.

Pored visoke stope poreza, situaciju otežava i poskupljenje. Prema izveštaju Republičkog zavoda za statistiku, objavljenog 13. marta, cene proizvoda za ličnu negu su u februaru 2023. porasle za 25,2 posto u odnosu na isti mesec prethodne godine, piše Radio Slobodna Evropa.
Proverili smo opseg cena dnevih uložaka, ciklusnih dnevnih i noćnih uložaka i tampona u lokalnoj prodavnici. Cene se razlikuju u odnosu na brend i veličinu pakovanja. Sve cene koje navodimo su zaokružene.

Najjeftiniji dnevni ulošci u pakovanju od 20 komada iznose 130, a najskuplji 536 dinara.

Kada su u pitanju dnevni ciklusni ulošci, proveravali smo cene pakovanja od 16 i više komada uložaka, budući da manja pakovanja uglavnom nisu dovoljna tokom ciklusa. Najjeftinije pakovanje, koje sadrži 16 uložaka košta 170 dinara, dok je najskuplje 676 i sadrži 30 uložaka.

Cene noćnih uložaka kreću se između 230 dinara, koliko iznosi najjeftinije pakovanje od 8 uložaka, do 676 dinara, koliko iznosi najskuplje pakovanje uložaka od 22 komada.

Cene tampona u pakovanjima od 16 komada kreću se između 210 i 376 dinara.

Pod pretpostavkom da se jedna žena odluči da kupi najjeftinije pakovanje dnevnih uložaka i dnevnih i noćnih ciklusnih uložaka na mesečnom nivou treba da izdvoji 530 dinara, što na godišnjem nivou iznosi 6.360 dinara. Dakle, realni troškovi su još veći, posebno u onim porodicama gde je više žena. Upotreba tampona po ovoj računici zaista predstavlja „luksuz”.

Žene koje se opredele za menstrualne čašice, za nju moraju da izdvoje 3890 dinara, a za sredstvo za njeno čišćenje još 1400 dinara.
Kako bi smanjile svoje troškove, žene se često odriču nekih od ovih proizvoda, što otvara temu menstrualnog siromaštva.

Šta je menstrualno siromaštvo?

„Menstrualno siromaštvo opisuje poteškoće sa kojima se suočavaju žene i devojke sa niskim primanjima dok pokušavaju da priušte proizvode za menstruaciju. Termin se takođe odnosi na povećanu ekonomsku ranjivost sa kojom se žene i devojke suočavaju zbog finansijskog tereta koji predstavlja nabavka menstrualnih proizvoda. To uključuje ne samo higijenske uloške i tampone već i povezane troškove, poput onih za lekove protiv bolova i donji veš”, navodi se na sajtu Populacionog fonda Evropske unije.

Sa ovim problemom, kako se na sajtu navodi, ne suočavaju se samo žene i devojke iz zemalja u razvoju već i one koje žive u bogatim, industrijalizovanim zemljama.

Menstrualno siromaštvo dovodi žene u neravnopravan položaj u odnosu na muškarce, jer zbog otežanih mogućnosti da priušte menstrualne proizvode izostaju iz škole i sa posla, što ostavlja dugoročne posledice na njihovo obrazovanje i ekonomske prilike, objašnjava Populacioni fond Evropske unije.

Prema pisanju BBC-ja, ne postoje podaci o tome koliko žena u Srbiji ne može da priušti ove proizvode. Ipak, kako bi ostvarile uštedu, žene se opredeljuju za jeftinije proizvode, ne vodeći računa o kvalitetu proizvoda koji dolazi u direktan kontakt sa osetljivom intimnom regijom. S druge strane, pojedine žene se odriču dnevnih uložaka, a tokom menstrualnog ciklusa koriste samo jednu vrstu uložaka, izostavljajući noćne, koji su skuplji.

O menstrualnim čašicama gotovo da se i ne govori. Iako bi ostvarila uštedu dugoročno posmatrajući, količina novca koju je potrebno izdvojiti odjednom za neke žene i devojke je previsoka.

U Hrvatskoj je u okviru projekta „Tetka Perioda” 2020. godine sprovedeno istraživanje o menstrualnom siromaštvu. Rezultati pokazuju da više od 10% ispitanica nema dovoljno menstrualnih potrepština da ih mogu promeniti kad god žele, kao i da ne mogu priuštiti menstrualne potrepštine. Da uložak/ tampon ne promene duže od 6-8 sati, jer ne mogu priuštiti više menstrualnih potrepština navelo je 8.8% ispitanica, a 3.6% ispitanica je navelo da im se događa da ne mogu priuštiti menstrualne potrepštine, pa umesto njih koriste improvizovana sredstva (3.1% ponekad, a 0.5% često) – toalet papir, komade tkanine/krpe/izrezane majice, gazu, maramice, vatu, peškir, dečije pelene, čarape, papirne maramice/salvete ili zavoj.

Foto: Pixabay ilustracija

Šta je rešenje?

Problem menstrualnog siromaštva neke zemlje pokušale su da ublaže ukidanjem ili smanjenjem poreza na dodatu vrednost (PDV) na uloške i tampone. Među njima su, kako piše BBC, desetak država u SAD, Kenija, Kanada, Australija, Indija, Kolumbija, Malezija, Nikaragva, Jamajka, Nigerija, Uganda, Liban i Trinidad i Tobago, dok je Evropska unija preporučila smanjenje PDV-a na ove proizvode na pet odsto.

Na nivou EU ove godine donet je novi zakon prema kome zemlje članice mogu da izaberu da u potpunosti ukinu porez na dodatu vrednost na ženske sanitarne proizvode, jer se oni smatraju osnovnim potrebama, navodi BBC.

U regionu, Srbija je, pored Albanije, jedina država koja menstrualne proizvode oporezuje po stopi od 20 procenata, piše Radio Slobodna Evropa. Država sa najmanjim porezom na ove proizvode je Severna Makedonija, sa stopom od 5%.

Na četvrtom Dijalogu mladih sa premijerkom Anom Brnabić, koji je održan 24. februara 2023. godine, Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS) predložila je smanjenje stope PDV-a na menstrualne proizvode sa 20% na 10%. Kako se navodi na sajtu KOMS-a, odgovor Ane Brnabić bio je da je potrebno da se ona i njen kabinet informišu o ovoj temi, pa će se dalje videti.

Pre ovog predlolga, u maju 2022. godine Gender Knowledge Hub pokrenuo je kampanju za smanjenje PDV-a ovih proizvoda na 5%, o čemu je pisala Nova ekonomija.

Rešenje problema je i obezbeđivanje besplatnih menstrualnih proizvoda u javnim ustanovama. Škotska je 2022. godine postala prva zemlja u svetu koja je zakonom obezbedila besplatne higijenske uloške i tampone, koje moraju obezbediti sve obrazovne ustanove ali i javne institucije, piše BBC.

Besplatni ulošci su obezbeđeni u školama na Novom Zelandu, u Keniji, Južnoafričkoj Republici, Ugandi i Zambiji, kao i određenim saveznim državama u Americi.

Prva institucija u Srbiji koja je obezbedila besplatne uloške je Filozofski fakultet u Novom Sadu, što je sprovedeno na inicijativu Udruženja „Ženska inicijativa”, kako piše magazin Oblakoder. Vođen ovim primerom, isto je obezbedio i Filozofski fakultet u Beogradu, a zatim i Medicinski fakultet u Novom Sadu. Kako je pisao portal 021, od ovog polugodišta besplatne uloške uvodi i Karlovačka gimnazija, čime postaje prva srednja škola u Srbiji koja je prepoznala značaj ovakve prakse.

U iščekivanju da država prepozna važnost smanjivanja PDV-a na menstrualne proizvode, umanjenju problema mogu doprineti javne ustanove, sledeći primere dobre prakse.