Društvo

Mnogi zaboravili na koronu, misle prehlada ili stomačni virus, a zapravo je kovid: Da li ćemo ponovo nositi maske?

Foto/zaštitna maska/ pixabay

Foto/zaštitna maska/ pixabay

<div class="font-medium post-intro-content content"> I te kako ćemo se još baviti koronom i daleko od toga da je gotovo. Trenutno treba uvesti makar minimum zaštitnih epidemioloških mera u vidu maski u zatvorenom prostoru, i na otvorenom u situacijama kada ne može da se održava distanca – kaže za Danas prim. dr  Slavica Plavšić, pulmolog u penziji, članica udruženja lekara Ujedinjeni protiv kovida. </div>

U Srbiji su već neko vreme prisutni zarazniji podsojevi omikrona, mada niko ne zna u kome procentu. Pretpostavlja se da sada već dominiraju, što bi moglo da objasni i porast broja zaraženih kome svedočimo poslednjih dana.

Od početka ove nedelje broj obolelih prešao je 2,000, a doktorka Plavšić kaže da je to samo vrh ledenog brega.

– Sigurno je da je ovo mnogo manji broj od realnog stanja jer se ljudi jako malo testiraju. Možemo pretpostaviti da ima mnogo više zaraženih. Mnogi su zaboravili da korona još traje, da nije prošla, i prosto ne idu na testiranje, misleći da su tegobe koje imaju posledica drugih respiratornih infekcija ili stomačnog virusa – navodi sagovornica Danasa.

Koliko će rasti brojevi i treba li to da nas brine?

Doktorka Plavšić kaže da je veoma teško predvideti dalji tok ovog talasa zbog oskudnih informacija koje se dele sa javnošću.

Na osnovu proračuna koje prave pojedini statističari, može se kako navodi u naredne dve nedelje očekivati dalji rast broj zaraženih, ali bez dramatičnih skokova. Upitana o izjavama člana Kriznog štaba, prof. dr Branislava Tiodorovića da ovaj porast zaraženih ne treba da nas brine, jer ga ne prati porast broja hospitalizovanih, sagovornica Danasa ističe da ovaj argument ne stoji.

– Nažalost zdravstvene vlasti ponavljaju argument – „nemamo mnogo hospitalizovanih, nemamo mnogo na respiratoru, nemamo mnogo preminulih, znači nije ništa strašno, idemo dalje“. Ne može međutim biti normalno da svakodnevno umre jedan, dvoje, troje, petoro građana, a ne treba da bude tako. Takođe, iako nema dramatičnog povećanja, broj hospitalizovanih raste. Kada imate veliki broj zaraženih, neminovno će i broj onih sa teškom slikom biti veći. Na kraju, samim tim što je veliki broj zaraženih pacijenata opterećuje se sistem primarne zdravstvene zaštite. Mnoge kovid ambulante su ili zatvorene ili im je skraćeno radno vreme. Sada sve to mora da se vrati u ranije tokove – navodi dr Plavšić.

Ona dodaje i da se konačno moraju reorganizovati kovid ambulante za brži i  efikasniji rad kako bi se izbeglo mnogo puta viđeno „kampovanje“ u redovima na 30 stepeni.

– To je od početka usko grlo i ništa nije urađeno da se to popravi. I ne sme se zaboraviti da svako novo zaražavanje istog pacijenta (a tokom omikrona bio je najveći broj reinfekcija) dovodi do težih posledica i oštećenja  organa, potencijalnog dugog kovida i postkovid invalida – upozorava dr Plavšić.

Četvrta doza kome i kada?

Za sada većina država ne uvodi strožije mere, uprkos povećanju broja obolelih.

Ono što se međutim vidi jeste sve jača kampanja za dobijanje druge buster, odnosno četvrte doze.

Ove nedelje i Evropska agencija za lekove proširila je svoju preporuku tako da je sada savet da drugi buster prime osobe starije od 60 godina kao i osobe koje imaju bolesti zbog kojih imaju veći rizik od teškog oblika kovida.

Ove preporuke su gotovo identične preporukama koje su još početkom ove godine dali stručnjaci iz nacionalnog tela za imunizaciju.

Ono što se međutim ovih dana postavlja kao pitanje jeste da li sada treba primiti četvrtu dozu ili sačekati jesen kada će stići unapređene, očekuje se efikasnije vakcine protiv postojećih sojeva.

Dr Slavica Plavšić kaže da je stav lekara iz Ujedinjenih protiv kovida takav da osobe koje imaju preko 60 godina, pogotovu ako imaju komorbiditet, treba da prime četvrtu dozu bez čekanja.

-Mlađe, zdrave, osobe uz primenu mera zaštite mogu da sačekaju jesen kada se očekuje dolazak unapređene vakcine, koja bi trebalo da pruža veću zaštitu od postojećih sojeva – navodi dr Plavšić.

Više informacija možete pročitati OVDE.