Policija je prošle godine evidentirala 26.818 slučajeva nasilja u porodici - najviše u avgustu, podaci su Autonomnog ženskog centra.
U istom periodu nadležna tužilaštva evidentirala su 21.535 žrtava tj. pogođenih nasiljem iz svih prijavljenih slučajeva, što nam govori da je broj prijavljenih slučajeva nasilja veći od broja prepoznatih žrtava.
Pritom, centralna evidencija svih slučajeva nasilja u Srbiji još uvek ne postoji pa ceo sistem zavisi od volje i razumevanja pojedinca – od policajca koji je izašao na teren, od radnika centra za socijalni rad i od tužioca kojem je slučaj dodeljen. A znamo da ljudi u sistemu često ne razumeju čime se bave.
Grad Požarevac je više godina unazad sa najvećim brojem prijava za nasilje u porodici po glavi stanovnika u Srbiji.
Direktorka centra za socijalni rad, Tatjana Rajić je za Boom 93 navela da je 2020. godine broj dece, žrtava zlostavljanja i zanemarivanja bio 203, a broj punoletnih lica, žrtava nasilja, zanemarivanja i u riziku od zanemarivanja 1219. Ovaj broj je posledica velikog broja novih prijava, ali i konstantnog praćenja lica evidentiranih u prethodnom periodu.
Broj prijava za nasilje u porodici u 2019. bio je 453, a u 2020. za 119 prijava više.
Mere koje Centar preduzima u situacijama zlostavljanja i zanemarivanja dece i nasilja u porodici su: lišenje roditeljskog prava, starateljstvo, smeštaj u sigurnim kućama, prihvatilištima, hraniteljskim porodicama, ustanovama, promena mesta viđenja sa srodnicima, kontakti sa Institutom za mentalno zdravlje i drugim zdrastvenim institucijama, itd.
Stručni radnici Centra za socijalni rad rade sa skoro trećinom predviđenog broja manje u delu javnih ovlašćenja, naglasila je Rajić.
Inače, primenom novog zakona od juna 2017. godine drastično je povećan broj prijava. Primera radi u 2015. godini je ukupno bilo 41 evidentiranih žrtava sa kojima se intezivno radilo ili su se nalazili na praćenju po osnovu nasilja u porodici. Tokom 2017. godine bilo je 44 deteta i 191 odraslo i staro lice sa kojima se radilo po ovom osnovu, dok je tokom 2018. godine evidentirano 31 dete i 499 mladih, odraslih i starijih lica.
Porodično nasilje je definisano sa dva različita zakona koji kod nas podrazumevaju vođenje dva različita postupka. Nasilje u porodici je definisano kao krivično delo u krivičnom zakoniku i u porodičnom zakonu, a može da se tumači dosta široko u smislu da su počinioci i šira familija, bivši momci i tako dalje, pojašnjava u razgovoru za Radio 021 u serijalu „Nisi sama“ advokatica Mirela Radonjanin. I druga dela poput silovanja, obljube i podvođenja – ako imaju subjektivni momenat da izvršilac ima sa žrtvom porodični kontakt, mogu da se tretiraju kao nasilje u porodici, pojašnjava ona.
„Svako nasilje, naravno, mora da se prijavi, a iako apsolutno svi imaju obavezu da prijave nasilje o kom imaju saznanja, to se ređe dešava. Uglavnom same žrtve prijavljuju nasilje policiji ili direktno tužilaštvu. Onda počinje krivični postupak, jedna od dve vrste postupaka u praksi i nasilnik se tada goni po službenoj dužnosti. Po prirodi stvari, žrtva će davati izjavu i po nekoliko puta, aktivira se centar za socijalni rad i takav postupak se završava oslobađajućom ili optužujućom presudom. Od ovakvih slučajeva žrtva često nema ništa jer je svrha da se osudi onaj koji je počinio delo. Jedino što žrtva može da oseti kao benefit je da nasilnik dobije neku od mera poput zabrane približavanja„, navodi advokatica Mirela Radonjanin, koja ima iza sebe godine i godine iskustva u zastupanju žrtava.
Druga vrsta postupka je parnični postupak, koji je za žrtvu mnogo teži – tada dolazi do potpunog suočavanja žrtve i nasilnika, što neretko žrtvama, najčešće ženama, nije baš lako.
U aktuelnoj situaciji sistem ne daje dovoljno pažnje individualnim slučajevima i pozicije žena koje nemaju kuda, nemaju novca, imovinu, iz romskih su porodica, ne mogu da napuste posao, imaju zdravstvene probleme… Iako sistem predviđa pomenute mere udaljenja i zaštite prilaska žrtvi, one se u praksi primenjuju skoro pa na nivou statističke greške, pojašnjava psihološkinja Tanja Ignjatović iz Autonomnog ženskog centra.
Podrži Boom93
Boom93 je pokrenuo svoj shop - boom93shop, a kupovinom nekog od artikala podržavate rad naše redakcije.
Svaki vaš doprinos, ma kako koliki bio, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
Podrži Boom93
Dodaj komentar