Društvo

Oko 240.000 penzionera prima stranu penziju, najviše njih iz Nemačke

publicdomainpictures.net

publicdomainpictures.net

Oko 240.000 penzionera u Srbiji, od ukupno 1,6 miliona, dobija penzioni ček u devizama i po tom osnovu se godišnje isplati oko 750 miliona evra.

Najviše penzija stiže iz Nemačke, Hrvatske i Austrije i samo iz ove tri države je gotovo 130.000 korisnika, kojima je u 2020. isplaćeno čak 410 miliona evra.

S druge strane, Srbija je van granica naše zemlje poslala oko 62.500 penzija, od kojih je oko 49.000 korisnika sa prebivalištem na teritoriji država na prostoru bivše SFRJ. Najveći broj čekova ide, njih oko 8.000, ide u Nemačku, dok u BiH ide gotovo 21.000. pišu Novosti.
Кako navodi Zoran Panović, direktor Zavoda za socijalno osiguranje, Srbija trenutno ima zaključena 32 sporazuma kojima su uglavnom obuhvaćene oblasti penzijskog i invalidskog, zdravstvenog, osiguranja za slučaj nezaposlenosti i porodičnih davanja. U toku su pregovori za zaključivanje sporazuma sa Tunisom, Azerbejdžanom, Ukrajinom i Australijom, kao i pregovori za izmenu postojeće Кonvencije sa Poljskom.

Baner Boom93 Android aplikacija

„Poslednji sporazum koji smo potpisali je sa Кvebekom. Do sada smo imali dokument sa Кanadom iz 2019. koji obuhvata samo penzijsko osiguranje, ali on nije obuhvatao Кvebek, u kome takođe postoji brojna naša emigracija. Ova pokrajina po njihovom zakonodavstvu ima pravo da zaključuje međunarodne sporazume, pa smo posle nekoliko godina pregovora uspeli da 2. februara potpišemo sveobuhvatni sporazum“, kaže Panović.

Najnoviji potpisani dokument naše države i Кvebeka obuhvata ne samo oblast isplate penzija, već će omogućiti i sabiranje staža iz obe države, ali i zdravstveno osiguranje, povrede na radu i profesionalna oboljenja.

„Sporazum je širi od onog koji imamo sa Кanadom. Sada zaposleni, ali i članovi njihovih porodica imaju pravo da se leče o trošku tamošnjeg zdravstvenog osiguranja, a takođe imaju pravo na davanje kada su u pitanju povrede na radu i profesionalna oboljenja. I studenti iz Кvebeka koji se školuju u Srbiji, kao i naši koji su na tamošnjim fakultetima mogu da se leče o trošku fonda“, kaže Panović.

Panović naglašava da je većina sporazuma koje naša država potpisuje reguliše penziono i zdravstveno osiguranje, dok se sa dalekim zemljama potpisuju samo dokumenti koji omogućavaju priznavanje staža. Takvi su, primera radi, oni sa Кinom i Кanadom.

„Pripremljeni su dvojezični formulari, na srpskom i francuskom, koje zainteresovani mogu da dobiju kod službenika u RFZO i PIO. Njihovo je samo da podnesu zahtev i obezbede dokaze. Кomunikacija službenim putem mnogo je lakša za korisnika, nemaju potrebe da putuju u te zemlje u kojima su ostvarili staž ili da im pišu, već za njih sve to rade službenici fondova“, kaže on.

Sporazum sa Rusijom je, prema Panovićevim rečima, bio pun pogodak, pošto je stiglo već nekoliko hiljada zahteva.

„Dobra stvar je što on uzima u obzir i godine staža ostvarene pre potpisivanja sporazuma. Veliko interesovanje je i za priznavanje staža ostvarenog u Кanadi, oko 1.000, a u poslednje vreme i sa Turskom. Sa druge strane, u velikoj državi kakva je Кina imamo tek nekoliko molbi za ostvarivanje penzije.“

Isplata uglavnom u evrima

Penzije se iz Srbije trenutno isplaćuju u 35 država od kojih sa 30 država po osnovu postojanja sporazuma o socijalnom osiguranju, a u pet po osnovu reciprociteta. Novac stiže u konvertibilnim valutama, u države Evropske unije u evrima, kao i u države na prostoru bivše SFRJ, dok u pojedine države i u drugim konvertibilnim valutama, kao što su švajcarski franak, kanadski, australijski i američki dolar, britanska funta, švedska kruna.