Društvo

Pedijatar: Rizik od epidemije malih boginja, nikada manje vakcinisane dece

Pixabay/Ilustracija

Pixabay/Ilustracija

Broj vakcinisane dece MMR vakcinom stalno se smanjuje.

Prošle godine je cepivo koje štiti od malih boginja, rubele i zaušaka primilo 74,8 odsto dece, što je malo, ako se zna da je za dobar kolektivni imunitet potrebno da bude zaštićeno 95 odsto dece.

Pedijatri upozoravaju da Srbija nikada nije imala ovako mali broj vakcinisane dece MMR vakcinom i da to predstavlja ogroman rizik od izbijanja epidemije malih boginja. Podsećaju na epidemiju koja je buknula  2017. godine, kada je zaraženo 5.800 ljudi, a umrlo je 15 osoba.

I tada se epidemija mogla naslutiti jer je obuhvat vakcinacijom MMR vakcinom drastično opao. Tokom 2016. godine cepivo je primilo 81 odsto mališana, a u godini izbiljanja epidemije 85,2 odsto dece. Roditelji su se trgli tek kada su počele da se pune bolnice i umiru deca, te je 2018. godine porastao broj vakcinisanih.

Inače, MMR vakcina se daje u dve doze – prvu dozu deca primaju u drugoj godini života, odnosno u 13. ili 14. meseci, a drugu pred polazak u školu. Koliko je situacija ozbiljna najbolje govore podaci sa područja Beograda gde je prošle godine prvu dozu vakcine primilo samo 68,84 odsto dece, dok je godinu dana ranije obuhvat bio 72,48 odsto. Nešto bolja situacija je sa drugom dozom. Pred polazak u školu prošle godine u prestonici je vakcinisano 78,81 odsto dece, dok je 2020. godine obuhvat bio 74,80 odsto.

Preti epidemija malih boginja

„Nažalost u poslednje dve godine pao je obuhvat vakcinacijom ispod 80 odsto. U 2020. godini obuhvat je bio 78 posto dok je 2021. godine 74,8 posto. To je nedovoljno i na taj problem smo skretali pažnju više puta. Nismo imali epidemiju malih boginja zahvaljujući pandemiji virusa korona, jer su se građani pridržavali protivepidemijskih mera protiv kovida, posebno u zimskim i ranim prolećniom mesecima kada se morbili mogu javiti“, rekao je za Euronews Srbija predsednik Udruženja pedijatara Srbije prof. Georgios Konstantinidis.

Navodi da je drugu dozu MMR vakcine u Srbiji prošle godine primilo 84 posto dece, što je interesantno jer obično obuhvat pada sa drugim dozama. Jedno od objašnjenja, smatra on, je rigoroznija kontrola pred polazak u školu u skladu sa Zakonom o obaveznoj vakcinaciji.

Poverenje u MMR vakcinu poljuljano je 1997. godine zbog studije koja je objavio prof. Endru Vejkfild u časopisu Lancet gde je MMR vakcina povezana sa autizmom. U međuvremenu je ta teza više puta opovrgnuta, ali je nepoverenje nastavilo da raste.

MMR vakcinu u Požarevcu primilo 86% dece

Obuhvat vakcinisanosti MMR vakcinom kod dece u Požarevcu je zadovoljavajući. Prosek vakcinisanosti sve dece, ne računajući 2022. godište je oko 86 %. Nizak procenat vakcinisanosti imaju deca godišta 2020. Razlog je što se vakcina daje u prvoj godini života, a roditelji izbegavaju da vode decu na vakcinu u tom periodu i odlažu je zbog raznih predrasuda koji u poslednjih nekoliko godina promoviše antivakcinalni lobi, kaže za Boom 93, načelnica službe za zdravstvenu zaštitu predškolske dece, dr Milana Stojanović dodaje da roditelji ne žele da vakcinišu decu pre perioda dok dete ne progovori, prohoda, te u najvećem procentu vakcinu deca prime tek u drugoj polovini druge godine života.

Stojanović kaže da je iznenađenje 2019. godište, jer je niži obuhvat, te je vakcinisano 88,7%. Isto je i za decu rođenu 2015. koja polaze u septembru u prvi razred i treba da prime drugu dozu vakcine . 83% dece je vakcinisano prvom dozom, nekih 17 % nije vakcinisano ni prvom dozom vakcine i to su roditelji koji imaju odbojnost samo prema MMR vakcini, jer ostale vakcine prihvataju.

„Radi se o tome da su ta deca rođena baš kada je krenula odbojnost prema vakcini zbog antivakcinalnog lobija. Deca godišta 2017. i 2016. imaju odličan stepen vakcinisanosti, 95%. Кada se sve brojke saberu i podele dobijamo da je prosečno vakcinisano 86 % dece, što je u odnosu na jedan veći deo Srbije dosta dobro,“ kaže načelnica.