Društvo

Poljoprivrednici Braničeva zbog rata u Ukrajni četvorostruko povećali zasade suncokreta

FOTO: Pixabay ilustracija

FOTO: Pixabay ilustracija

<p class="">Poljoprivrednici Braničevskog okruga zbog bolje zarade već godinama šire svoje zasade pod suncokretom. Nestašice suncokretovog ulja zbog rata u Ukrajini donose nevolje proizvođačima konditorskih proizvoda u Srbiji, koji su nedavno počeli da koriste tu vrstu ulja, umesto palminog.

„Prema podacima kojima ja raspolažem kao agronom, drastično su se povećale površine pod uljanim kulturama u opštinama Braničevskog okruga. Suncokret je nekada sejan samo na pet-šest hiljada hektara, sada se stiglo na 20.000, od 160.000 hektara koliko mi pratimo kao služba“, kaže za Novu ekonomiju Jorgovanka Vlajkovac iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe u Požarevcu.

Prema njenim rečima u Braničevu je i dalje najzastupljeniji kukuruz i gaji se na oko 60.000 hektara, dok su ozima žita na 37.000 hektara. Pored toga, kako podseća, u tom delu Srbije gaji se još i povrće, voće, kao i krmno bilje.

Baner Boom93 Android aplikacija

Pored suncokreta, od uljanih kultura gaji se i uljana repica, od prošle jeseni na nekih 2.500 hektara. Kako objašnjava naša sagovornica, zasadi uljanih biljnih kultura povećavaju se na uštrb kukuruza.

„To je pre svega vezano za agro-meteorološke uslove jer su poslednje godine bile sušne, a ne za rat u Ukrajini. Suncokret je kultura koja je isplativa i u tako lošim agrometeorološkim uslovima, zbog svoje građe korena i prinosa“, naglašava Vlajkovac.

Sa druge strane, kukuruz zna da podbaci i onda proizvođač ne može da povrati ono što je uložio u zasad.

„Iz tog razloga su poljoprivredni proizvođači krenuli da seju veće površine sa suncokretom. To ima veze sa ekonomskim efektom na kraju“, dodaje sagovornica Nove ekonomije.

Pored toga razlozi za veće površine pod suncokretom su i dobra cena koja je za tu žitaricu nuđena prošle godine. To je kako dodaje uticalo da se površine pod suncokretom povaćaju za oko dvadesetak odsto, kao i da poljoprivredni proizvođači ukrupnjavaju svoje zasade pod suncokretom.

Suncokret bi, kako naglašava bi trebalo da se sadi minimum posle četiri godine na zemljištu koje je ranije korišćeno. „Narednih godina može da dođe do problema jer mnogi proizvođači ne poštuju plodored“, dodaje Vlajkovac.