Društvo

Promene koje su nam donele dve godine korone

Ilustracija/Pixabay

Ilustracija/Pixabay

Godinu za nama ponovo je obeležila pandemija koronavirusa, iako smo se 2021. nadali kao godini u kojoj ćemo se pozdraviti sa koronom. Ipak, desilo se upravo suprotno, te je svih 12 meseci koronavirus, u većoj ili manjoj meri, diktirao tempo i način života tokom protekle godine.

Tokom trajanja pandemije usvojili smo nove navike, pa je već uobičajeno nošenje zaštitnih maski u prodavnicama, javnom prevozu, pozorištima i drugim mestima na kojima se u zatvorenom prostoru okuplja veliki broj ljudi.

Zaživeli su elektronsko i mobilno bankarstvo, mnogi su svoje kancelarije zamenili sobama ili samo kutkom u stanu, a i đaci su više vremena proveli u kućama nego u učionicama. Ulasci u ugostiteljske objekte uslovljeni su kovid propusnicama, aktivnosti u slobodno vreme su smanjene.

Ipak, pandemija je pre svega uticala na zdravstveni sistem. Lekarima i medicinskim radnicima donela je mnogo posla, i preko njihovih mogućnosti, a zbog loše situacije otvarane su i nove bolnice.

Nužnost epidemije – lečenje na daljinu

Potreba za lečenjem kovid pacijenata i ove godine je mnoge bolnice pretvorila u kovid centre, te ponovo odložila redovne kontrole, ali i preventivne preglede, kao i operacije.

Upravo iz razloga što su mnogi lekari, umesto na svojim redovnim pozicijama, morali da budu angažovani u kovid sistemu, telemedicina sve je više dobijala na značaju. Pacijenti su u kontakte sa lekarima stupali putem telefona, mejlova, i drugih vidova komunikacije, a većem broju ljudi odlučio se da preglede zakazuje putem dostupnih onlajn platformi. Određenim pacijentima je ovakav vid pomoći lekara tokom pandemije bio neophodan, upravo zbog savetovanja o ponašanju tokom pandemije, posebno u slučaju kada pacijent sumnja da je zaražen ili samo zna da je bio u kontaktu sa zaraženom osobom.

Onlajn nastava – unapređena, ali nepoželjna

Oni koji su posebno promenili svoje navike i uobičajeni način rada tokom protekle dve godine su đaci i studenti. Škola je funkcionisala po različitim modelima nastave, koji su se često menjali iz nedelje u nedelju, u zavisnosti od epidemiološke situacije, na nivou cele zemlje, odnosno u lokalnim samoupravama.

Đaci, profesori, pa i roditelji, navikavali su se tokom pandemije na onlajn nastavu, različite platforme za praćenje predavanja, prosleđivanje materijala. Tokom cele protekle godine smenjivala su se “korona pravila” u školama. Onlajn nastava, uvedena još na početku epidemije 2020. tako je u mnogome promenila đački život, počevši od načina praćenja nastave, učenja, pa do vannastavih aktivnosti i druženja, što je u vreme pandemije bilo svedeno na minimum.

Ipak, ovaj vid nastave se za sve vreme pandemije i unapredio, te su i đaci i profesori za sve to vreme stekli i nove veštine, razvili nove načine komunikacije, prenošenja i sticanja znanja.

Predsednica Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije (USPR) Jasna Janković tako je u jednom od razgovora za Euronews Srbija istakla da su nastavnici nakon dugog perioda onlajn nastave postali spremniji za ovaj vid predavanja i da su se određene stvari unapredile jer na početku epidemije 50 odsto njih nije ni na koji način bilo u prethodnom dodiru sa nastavom na daljinu.

Više informacija možete pročitati OVDE.