Društvo

Prvi popis stanovništva: Kada je Požarevački okrug bio duplo veći od Beogradskog (VIDEO)

FOTO: Youtube screenshot

FOTO: Youtube screenshot

Ukupan broj stanovnika 1834. u Beogradu i 17 okruga prema prvom ikada zabeleženom popisu u tada Kneževini Srbiji bio je 678.192, objavljeno je danas u publikaciji RZS “Popisi stanovništva u Kneževini Srbiji 1815-1882”.

Najviše stanovnika, prema prvom popisu, bilo je u Požarevačkom okrugu 73.239, Valjevskom 54.129, Užičkom 51.098, Kragujevačkom 49.934 i Šabačkom 49.360, dok su više od 40.000 “duša” imali i Krajinski, Jagodinski i Čačanski okrug.

Beogradski je tada imao svega 38.057 stanovnika, ali je Beograd kao varoš imao 7.033 stanovnika što je u to vreme bilo dovoljno da današanja prestonica bude najmngoljudnija varoš u Srbiji. Iza su bili Šabac i Požarevac.

Baner Boom93 Android aplikacija

Jedan od podataka sa prvog popisa je i taj da je 1834. godine svega 6,2 odsto stanovnštva živelo u varošima, odnosno gradovima.

Kneževina Srbija je postojala od Drugog srpskog ustanka 1815. do proglašenja Kraljevine Srbije 1882. godine. Deo Osmanskog carstva ostala je do 1878, kada je, posle Berlinskog kongresa, formalno dobila nezavisnost. Kneževinom su uprvaljale najpre dinastaija Obrenović koja je na vlasti bila do 1842, i kasnije posle 1958. U međuvremenu, vladar Kneževinom bio je Aleksandar Karađorđević.

U prvoj knjizi Državopisa Srbije, navodi se u publikaciji RZS, procena je da je broj žitelja Srbije za 1804. i 1820. približno bio isti i iznosio je oko 500.000 “duša”.

Prvi popis naredio je knez Miloš 1815, a dao je da se popiše koliko “ženjenih muškaraca” ima za plaćanje poreza i koliko je muških starijih od sedam godina za plaćanje harača. Drugi popis urađen je 1818. i po njemu je u 12 nahija, bilo 45 knežina, 1.395 naselja, 51.344 domova, i više od 115.000 “haračkih glava”.

Međutim, nakon što je Srbija stekla autonomni položaj u okviru Osmanskog carstva prvi popis ljudstva je onaj iz 1834, kada je ukinut feudalizam. Popis je, osim ljudstva, obuhvatio i kuće, livade, njive, vinograde.

“Popisane su sve porodice, sa naznakama da li imaju ili nemaju kuću. Pojedinačno su popisana sva muška lica, njihove godine starosti, bračno stanje i srodstvo. Zanimanja popisanih lica razvrstana su u šest grupa – sveštenici, činovnici, ostali narodni službenici, trgovci, zanatlije i zemljoradnici”, ističe se u rukopisu RZS.

Za svako popisano stanovništvo naznačeno je i da li je poreski obveznik ili plaća harač, a ovo je bio i prvi popis kojim je obuhvaćeno žensko stanovništvo, ali i jedini koji je imao podatke o tome ko je sposoban za vojsku, a ko ne.

Prvim popisom nije obuhvaćeno ni tursko ni romsko stanovništvo. Prvi popis stanovništva pokazao je i da su stanovnici Srbije imali 397.893 plugova oranja, te 12,5 miliona stabala šljiva, piše list Danas.

Prvi put broj stanovnika u Srbiji je prešao milion prema popisu iz 1859. godine. Stanovnika je tada, bez Roma, bilo u Srbiji 1,078 miliona, 556.785 muškaraca i 521.496 žena.

Za 40 godina od prvog popisa, broj stanovnika se udvostručio, bilo ih je 1,3 miliona, a 1874. u Srbiji je bilo pismeno svega 6,7 odsto stanovništva

Kompletnu publikaciju o prvom popisu stanovništva u Kneževini Srbiji objavio je na svom sajtu Republički zavod za statistiku.