Društvo
Šesnaest godina od atentata na novinara Anastasijevića – i dalje bez razrešenja
ilustracija/pixabay
Na jučerašnji dan, pre 16 godina, u 2.45, pokušan je atentat na dugogodišenjeg novinara nedeljnika Vreme i urednika BBC na srpskom Dejana Anastasijevića i njegovu porodicu. Pod prozorom njegovog stana postavljena je bomba koja je eksplodirala, prouzrokujući manju materijalnu štetu u vidu rasturenog prozora i sobe izrešetane šrapnelima.
Predsednik Komisije za istraživanja ubistva novinara Veran Matić u tekstu „Istorija nasilja: Od ‘klizanja na koru od banane’ do bombi na prozoru novinara, i drugih nerazjašnjenih slučajeva“ podseća na to i ukazuje da ni do danas nisu otkriveni i procesuirani počinioci.
Pošto nije bilo nikakvih pomaka u istrazi, sâm Dejan izlazi sa svojom istragom i tekstom „Ko mi je postavio bombe na prozor?“, a Matića je čitanje tog teksta podstaklo da se raspita u policiji kako je istraga vođena. Dodaje da se dosije o ovom neuspelom atentatu vodi kao predmet „Hadžija“.
Tadašnji ministar policije Dragan Jočić kazao je da je ispitano 600 svedoka, dok je drugi ministar Dragan Kojadinović tvrdio da je problem što Anastasijević živi u prizemlju, pa mu je onda lako staviti dve bombe, ukazuje Matić.
Niko od glavnih osumnjičenih iz Dejanove istrage nije saslušan: Vojislav Šešelj, Jadranka Šešelj… Nisu razmatrani pravci koji vezuju svedočenje Dejana Anastasijevića u Hagu, i najavljeno novo svedočenje za koje ni sam Dejan nije znao, a u slučaju Jovica Stanišić, navodi Matić.
Dodaje da je na mestu atentata izolovan DNK profil koji je kasnije korišćen za eliminisanje onih koji su privođeni, kao i neizbežni poligraf.
Prvo su identifikovane osobe koje su pozivale redakciju Vremena tih dana i tražile Dejana, ali i osoba koja je na privatni broj pozvala sestru Dušku, koja je takođe radila u Vremenu, uzvikujući „Marš, marš…“ Taj je negirao poziv Duški rečima da je zvao redakciju Žikine šarenice, a druga osoba je tražila Dejana da ga pita da li potiče od neke od familija Anastasijević, piše Matić u tekstu.
Potom idu razne dojave da je neko NN lice planiralo da baci bombu na kola nekome i slede izveštaji gde se govori da posle pretresa nisu pronađeni predmeti krivičnog dela, navodi.
Tog dana se veća grupa maloletnika potukla u kraju, pa su i oni saslušani.
Neka su se lica hvalila da su nekome novinaru bacili bombu, pa su saslušani, a prilikom pretresa, pronađena je određena količina eksploziva i detonatora. Podignuta je optužnica, ali su eliminisani kao mogući počinioci, navodi Matić.
Pošto je Dejan pominjao Škorpione, svi dostupni su saslušani i nisu imali poklapanja sa DNK profilom, a neki od njih su prošli i poligraf, dodaje.
Neko je poslao anonimno pismo optužbu da je jedno lice postavilo bombu, ali je utvrđeno da nema poklapanja DNK i prošao je poligraf.
Takođe, ukazuje da je bilo više slučajeva u kojima su se pojedinci hvalili da su oni počinioci, ali se ispostavljalo da nemaju veze sa događajem. Jedan se hvalio supruzi da je on postavio bombu i da će dobiti određenu sumu novca kako bi vratio svoje dugove.
Privođena su i lica koja su ranije, u nekim prilikama, koristila bombe za obračune. Neki od njih su prijavljivali saznanja o tome da neko ima veću količinu oružja i policija je zaplenila to oružje i podizala optužnice, ali po pravilu se utvrđivalo da nemaju veze sa atentatom.
Veran Matić ističe da je ovo bio najteži napad na novinare u Srbiji posle ubistva Milana Pantića i Slavka Ćuruvije i nerazjašnjene smrti Dade Vujasinović.
„Najmanje što može da se povodom 16. godišnjice uradi jeste pokazivanje aktivne volje i namere da se do kraja istraži ovaj atentat“, poručio je Matić u tekstu.
Više teksta pročitajte OVDE.