Društvo

Srbija se zadužuje za puteve do Nacionalnog stadiona, a gradi ih „Power China“

Pixabay ilustracija/stadion

Pixabay ilustracija/stadion

Republika Srbija planira da se zaduži kod banaka Poštanska štedionica i Unikredit za izgradnju linijske infrastrukture do Nacionalnog fudbalskog stadiona sa pratećim sadržajima u Surčinu.

Kod obe ove banke Srbija će moći da povuče sredstva od po 11,2 milijarde dinara, a ukupno 24 milijarde dinara (oko 190 miliona evra), piše Nova ekonomija.

Linijsku infrastrukturu gradiće kompanija „Power Construction Corporation of China“, vidi se iz predloga zakona koji su danas upućeni u skupštinsku proceduru.

Komercijalni ugovor o projektovanju i izvođenju radova na projektu izgradnje linijske infrastrukture Ministarstvo finansija i kompanija „Power China“ potpisali su 27. aprila 2023. godine, piše u predlozima koji su u skupštinskoj proceduri.

„Uzimajući u obzir dosadašnju uspešnu saradnju sa kompanijom ‘Power Construction Corporation of China’, Vlada Srbije je (preko Ministarstva finansija) potpisala Sporazum o saradnji u vezi sa realizacijom i finansiranjem pripremnih projektantskih radova za projekat izgradnje linijske infrastrukture za potrebe razvoja nove oblasti u okviru izgradnje Nacionalnog fudbalskog stadiona sa pratećim sadržajima na teritoriji opštine Surčin“, piše u obrazloženju predloga zakona.

Izgradnja linijske infrastrukture obuhvata saobraćajne površine, putne objekte, mostovske konstrukcije, energetsku, telekomunikacionu infrastrukturu.

Predlog zakona o zaduživanju Republike Srbije kod banke Poštanska štedionica, kao i Predlog zakona o zaduživanju kod Unikredit banke sada se nalaze u skupštinskoj proceduri i čekaju na usvajanje od strane poslanika.

Vlada je Zaključkom 11. maja 2022. godine projekat izgradnje infrastrukture za Nacionalni stadion proglasila projektom od posebnog značaja, navodi se u predlozima zakona.

I ugovorom o zajmu sa Unikredit bankom i sa Poštanskom štedionicom, propisana je kaamtna stopa u visini šestomesečnog belibora plus fiksna marža 3,30 odsto godišnje.