Društvo

Srećan Osmi mart?

Foto: Pixabay ilustracija

Foto: Pixabay ilustracija

Međunarodni dan žena, nastao kao dan borbe za ekonomsku, socijalnu i političku ravnopravnost muškaraca, ustanovljen je 1910. godine. Od tada je prošlo 113 godina, a u savremenom društvu i dalje postoji rodna neravnopravnost.

U Srbiji je od početka godine ubijeno devet žena. Povodom ubistva žene u Pirotu oglasio se Autonomni ženski centar i saopštio da su mere koje su institucije u tom gradu preduzele bile blage i nedelotvorne. Od Vlade Srbije zatražili su „da uspostavi Nacionalni mehanizam za praćenje i analizu slučajeva femicida, koji će činiti po jedan predstavnik/ca Narodne skupštine, nadležnih ministarstava, Zaštitnika građana i predstavnice ženskih organizacija koje prate slučajeve femicida, kao stalni članovi/ce, i rukovodioci/teljke državnih institucija i organa na čijoj teritoriji se dogodio femicid, kao ad hoc članovi/ce, kako bi se uočili propusti i doneli zaključci koji bi pomogli da se takvi propusti više ne ponove na teritoriji te lokalne samouprave.”

Ispred Vlade Srbije, 25. februara 2023. godine, održan je protest „Nijedna više – Stop femicidu” u organizaciji Ženske solidarnosti, na kome je zahtevano da se formira javno dostupan registar femicida, da se formira telo za praćenje tog dela, kao i da femicid bude posebno krivično delo.

Neophodno je poboljšati prevenciju nasilja nad ženama i raditi na edukaciji, kako bi žene na vreme prepoznale znakove nasilničkog ponašanja i izbegle tragični ishod.

Žene u političkom životu

U Lokalnom akcionom planu za unapređenje rodne ravnopravnosti Grada Požarevca za period 2022–2024, kada je u pitanju učešće žena u političkom i javnom životu, navedeno je da u Gradskom veću, koje broji 9 članova, nijedan član nije ženskog pola. Od ukupno 68 odbornika Skupštine Grada Požarevca, broj odbornica je 28, čime je samo ispunjen zakonski minimum za učešće žena u zakonodavnim organima.

Dragana Spasojević, odbornica u Skupštini grada Požarevca, za Boom 93 rekla je: „Rodna diskriminacija prema ženama sprovodi se u smislu da se ženama ne daju odlučujuća mesta u javnim preduzećima, u gradskom veću, ne daju im se visoke pozicije, visoke funkcije i ne dozvoljava se ženama da budu na radnim mestima u sektoru koji odlučuje o kretanju novca ili na mestima bilo kakve druge poluge moći”.

Poslovni život žena

U Braničevskom okrugu žene su u 2022. godini činile većinski broj nezaposlenih. Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje – Filijale Požarevac, procenat žena od ukupnog broja nezaposlenih lica, uključujući sve opštine Braničevskog okruga, zaključno sa 31.12.2022. godine, iznosio je 60% ili 3.370 žena od ukupnog broja lica na evidenciji NSZ – 5.591. Od ovog broja, u Gradu Požarevcu broj nezaposlenih lica na evidenciji je 1.637, od čega je broj žena 1.048, što je 64%. U gradskoj opštini Кostolac, broj lica na evidenciji NSZ Filijale Požarevac je 1.137, od čega je broj žena 789, što je 69%.

U Gradu Požarevcu najveći procenat nezaposlenih žena je u kategoriji IV stepena školske spreme (od 520 nezaposlenih lica u ovom stepenu, 378 je žena) i iznosi 65%, dok je u Gradskoj opštini Kostolac najveći broj nezaposlenih žena u niskom stepenu obrazovanja (u I stepenu – lica bez završene škole i lica bez zanimanja), i iznosi 66%, pokazuju podaci NSZ.

Žene koje su dugo bez posla često se odlučuju da otvore sopstveni biznis. Neretko se suočavaju sa ekonomskim problemima, a one žene koje se odluče da postanu majke suočavaju se i sa problemom trudničkog i porodiljskog bolovanja, o čemu je Boom 93 nedavno pisao.

Foto: M. Martinović

Iako treba unaprediti sistemsku podršku ženama koje žele da razvijaju svoju karijeru, ono što ih može ohrabriti jesu primeri drugih žena koje su u tome uspele. O takvim ženama Boom 93 pisao je u serijalu „Poslovni i privatni život žene”.

Grad Požarevac je u maju 2022. godine usvojio Lokalni akcioni plan za unapređenje rodne ravnopravnosti, ali još uvek nije formirano jesu radna tela za rodnu ravnopravnost, koja bi obezbedila potpunu implementaciju Lokalnog plana.

Obeležavanje Međunarodnog dana žena više je od davanja poklona dragim ženama. To je prilika da se kao društvo osvrnemo na poziciju žene u savremenom svetu i prilika da se glasnije progovori o problemima sa kojima se žene suočavaju. Ženska prava nisu posebna prava žena u odnosu na muškarca, već su u pitanju osnovna ljudska prava.

Dan žena ustanovljen je na Drugoj međunarodnoj konferenciji žena socijalista, 8. marta 1910. godine u Kopenhagenu, na inicijativu Nemice Klare Cetkin, tadašnje liderke ženskog radničkog pokreta, a Ujedinjene nacije su 8. mart zvanično proglasile Međunarodnim danom žena 1975. godine. Obeležava se u znak sećanja na demonstracije američkih radnica u Čikagu 1909. godine i marš više od 15.000 žena u Njujorku, koje su tražile kraće radno vreme, bolje plate i pravo glasa. U Srbiji je ovaj dan prvi put obeležen 1914. godine.