Društvo

Šta možemo da kupimo za 1.000 dinara?

Foto: EnvatoElements/Ilustracija

Foto: EnvatoElements/Ilustracija

Odavno živimo u kapitalizmu, cene uglavnom uređuje tržište. Koliko smo svesni da bismo mogli da utičemo na njih, ako pažljivije biramo šta ćemo kupiti, piše RTS.

„Hleb, mleko i zemičke koštaju 380 dinara. Mleko je 183 dinara, a bilo je 124. Evidentno je da je sve poskupelo“, priča penzioner Stanić za RTS.

Za isti novac pre godinu dana puna korpa, danas poluprazna, žale se građani.

„Dve, tri stvari koštaju skoro 1.000 dinara. Nekada smo mogli da napunimo korpu za taj isti novac“, poručuje sugrađanin.

Da li su poskupljenja opravdana

Udruženja potrošača smatraju da su neke cene povećane opravdano zbog većih troškova proizvodnje i transporta, dok neke i nisu – naročito kada je reč o uslugama majstora različitih zanata.

Iz Udruženja potrošača „Efektiva“ Dejan Gavrilović navodi primer cene ugradnje klime, koja je bila od 60 do 70 evra, a sada se kreće od 100 do 110 evra.

„Primećujemo i da frizerski i kozmetički saloni i povećavaju cene nesrazmerno sa drugim troškovima, koji prate njihov rad“, navodi Gavrilović.

Dodaje i da je od jednog osiguranja dobio objašnjenje da svi poskupljuju, pa i oni.

Različite cene u marketima 

Dešava se, s druge strane, da je proizvod istog brenda u jednom marketu duplo skuplji nego u drugom, pa je savet za kupce da budu oprezniji i ne kupuju sve na jednom mestu.

„Skoro smo poredili cenu jednog dezodoransa. U većim trgovinskim lancima košta od 600 do 650 dinara, dok u manjim prodavnicama i apotekama košta od 250 do 300 dinara – više nego duplo je jeftiniji“, priča Dejan Gavrilović.

Više informacija možete pročitati OVDE.