Društvo

Stefanović: Upotreba nelegalnih sredstava negativno utiče na razvoj pčela

Foto: Boom93/ T.Spasojević
Dejan Stefanović predsednik Udruženja pčelara Požarevac

Foto: Boom93/ T.Spasojević Dejan Stefanović predsednik Udruženja pčelara Požarevac

Pčele imaju izuzetan značaj za životnu sredinu ⎯ one su najveći oprašivači, a njihovo prisustvo znak je nezagađene sredine. Sa Dejanom Stefanovićem, predsednikom Udruženja pčelara Požarevac, razgovarali smo o tome koliko su pčele ugrožene.

„Ono što malo ljudi zna jeste da je preko 90% insekata uništeno poslednjih 25 godina u celom svetu. Oprašivanje je iz tog ugla značajno smanjeno”, rekao je Stefanović za Boom93.

Kako kaže, ako se pčela ne očuva, boji se da neće doći do dovoljnog oprašivanja svih biljaka i kultura, bez obzira na to da li je u pitanju voćarstvo, povrtarstvo ili ratarstvo. Time će i prinosi biti smanjeni.

Stefanović je istakao da pčele najviše ugrožava sam čovek, neplanskom upotrebom insekticida i pesticida, posebno onih nelegalnih.

„Samo zvanična, legalna sredstva, koja ne štete insektima, mogu da se upotrebljavaju u celokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji,  kako bi se insekti, pa samim tim i pčele zaštitili. Upotreba nelegalnih sredstava, nažalost, negativno utiče na razvoj pčela”, rekao je Stefanović.

Građani savesnim ponašanjem mogu da pomognu da ugroženost pčela bude smanjena. Stefanović kaže da bi prskanje trebalo obavljati u večernjim satima.

„Insekticidi i pesticidi kojima se prska, posebno ako nisu dozvoljeni, padaju dole, na maslačak i druge materije. Pčele idu tu, jer iz maslačka i drugih biljaka sa zemlje izvlače polenov prah ili nektar”, objašnjava Stefanović.

Na pčele ove sezone nepovoljno utiču i vremenske prilike.

„Vremenske prilike izuzetno loše utiču na celokupni razvoj pčela. Razvoj pčela je bio sasvim solidan. Međutim, prevelike kiše i loši dani koji su prouzrokovani vetrom upravo su ti koji su na negativan način uticali da prinosi meda budu drastično smanjeni”, kaže Stefanović.

To je posebno uticalo na pčelare iz zapadne Srbije, koja je bila pogođena obilnim padavinama i poplavama. Stefanović kaže da imaju kontakt sa pčelarima iz Koceljeve, Valjeva, Užica, Požege, Ivanjice, te da tamo prinosa verovatno neće biti.

„Istočna Srbija nešto je bolje prošla što se tiče padavina. Međutim, niske temperature i vetrovi nisu omogućili da med, odnosno bagremova paša bude izdašnija. Ne verujem da će negde uopšte biti nešto za vrcanje, ili će biti nešto manje. Ali, u svakom slučaju, biće dve trećine manje prinosa nego prošle godine, to je zasigurno”, rekao je Stefanović.

Pčele su prvi put stavljene na listu ugroženih životinja 2016. godine. U pitanju je bilo sedam vrsta pčela iz roda Hylaeus koje naseljavaju Havaje, a bile su najrasprostranjeniji insekt na Havajima početkom 20. veka, pisao je RTS.

Faktor koji ugrožava pčele jesu i klimatske promene. Australijski naučnici su u Međunarodnoj studiji o budućnosti insekata, koja je sprovedena u sklopu scenarija o klimatskim promenama, upozorili na globalnu „apokalipsu insekata”, koja bi mogla da ima radikalan efekat na okolinu i čovečanstvo, preneo je N1.

Koautor studije Vilijam Lorans  rekao je kako su insekti koji ne poseduju mogućnost regulacije vlastite telesne temperature posebno su osetljivi na temperaturne promene i nivo vlage.

Studijom je ustanovljeno da su klimatske promene uticale na ostale faktore koji ugrožavaju populaciju insekata, a to su zagađenje, gubitak staništa i predatorstvo – biološku interakciju u kojoj jedan organizam, grabežljivac, ubija i jede drugi organizam, svoj plen.

Klimatske promene i upotreba pesticida utiču ne samo na pčele i druge insekte već i na uzgoj biljaka, o čemu je Boom93 pisao.

Podsetimo, danas se obeležava Svetski dan zaštite životne sredine u više od 150 zemalja. Cilj je da se razvije svest o životnoj sredini, podstiče politička pažnja i organizuju akcije za unapređenje kvaliteta životne sredine.