Društvo

Svaka akcija aktivista izaziva reakciju za rešavanje lokalnih ekoloških problema

Foto: Anđela Stepanović

Foto: Anđela Stepanović

Kada je reč o zaštiti životne sredine zagađenje, klimatske promene i iscrpljivanje prirodnih resursa važne su teme kojima se hitno treba pozabaviti. Aktivisti koji preduzimaju inicijativu za promenu trenutnog stanja često pokreću i ostale građane u zajednici i uče ih ekološkom aktivizmu, te ukazuju na važnost njihovog uključivanja ljudi u zagovaranje zaštite životne sredine.  

Ekološki aktivizam zahteva angažman svih starosnih grupa. Mladi i stari aktivisti mogu raditi zajedno kako bi nas približili zaštiti planete za buduće generacije.

„Sledeće 2023, kao i 2022. godine radićemo po našem programu, koji već tradicionalno sprovodimo 13 godina. Naše akcije se baziraju prvenstveno na edukaciji dece. To nam je prioritetan cilj. Godinu smo započeli sa tri akcije: Dan šuma, Dan voda i Dan dobrovoljnog omladinskog rada.  Na Čačalici, koja predstavlja simbol i pluća grada, imali smo dosta akcija čišćenja, pošto je u izuzetno lošem stanju.“, rekao je Stefan Vukić iz ekološke organizacije „Prijatelji Čačalice“.

Vukić kaže da je saradnja sa Gradom delimično uspostavljena, jer nakon potpisivanja memoranduma, jedino što su Prijatelji Čačalice dobili je ovlašćenje da mogu da čiste.

Pre toga to nismo smeli, jer su nam pretili prekršajnim prijavama. Pokušali su da uspostave saradnju sa Javnim komunalnim preduzećem „Komunalne službe“. Međutim, ta saradnja je kako kaže Vukić, izuzetno loša.

Akcije ovog ekološkog udruženja će se u narednom periodu bazirati na ozelenjavanju, čišćenju i edukaciji dece.

Foto: S.Lisac

Odlučili smo da se dogovorimo sa ljudima koji tu žive da sadnice koje sadimo, bilo da je to po gradskim ulicama ili u osnovnim školama, oni zalivaju. O masovnom sušenju sadnica po gradu objavljivali smo na našem Fejsbuk profilu. U Sunčanom parku se posušilo skoro 50% zelenila, ne samo sadnog nego i ukrasnog šiblja i žbunja. Uspeli smo da dođemo do ugovora, i to je poprilično plaćeno.

Cilj „Prijatelja Čačalice“ je da rade sa mladima. Vukić je podsetio na nedavno gostovanje tiktokera na Čačalici, gde su učenicima objašnjavali i pokazivali kako se sadi drvo. Na taj način želeli smo da skrenemo pažnju mladima, i to je lepo prihvaćeno.

Pojam “ekološki aktivizam” definisan je kao delovanje pojedinaca ili grupa koje štite ili pomažu zaštiti. Oni koji su uključeni u organizaciju  identifikuju probleme koji se tiču društvene zajednice, ali razvijaju strategije za dizanje svesti za globalne probleme.

Plan ekološkog udruženja „Sova“ je da se sledeće godine posvete mladima, ali i starijim sugrađanima, kaže predstavnica ove organizacije, Ana Berišić. Smatra da je potrebno postaviti kontejnere za organski otpad, za koji kaže da su najveći krivci za požare na deponijama.

Foto: Anđela Stepanović

Za sledeću godinu želimo da, ne samo decu već i mlade, od 20 do 30 godina, edukujemo o zaštiti životne sredine, nego i na one od 50. Hoćemo da dođemo i do lokalne samouprave da postave kontejnere za organski otpad, jer je on najveći krivac za požare na deponijama. Što se tiče neorganskog otpada, to je vrlo lako rešivo sa privatno-javnim partnerstvima, ukoliko mi nemamo sopstvenu reciklažu. Imamo sortirnicu, ali meni nije jasno šta će ona da radi ako ćemo jedan deo odlagati na regionalnu deponiju.  To će biti transfer-stanica, koja će balirati otpad zajedno i odlagati na kasete. Posebno naglašavam „odlagati“ jer smo prošli put pričali da regionalna deponija možda postoji zbog potencijalne spalionice u termoelektranama. Što se tiče našeg dejstva u sledećoj godini, to je, naravno, borba protiv potencijalne spalionice u termoelektranama i Železari, borba protiv regionalne deponije i edukacija preko društvenih mreža. Za mene je pobeda kada mi jedan čovek priđe ili pošalje poruku da je počeo sa sortiranjem otpada.

Odbornica, Dragana Spasojević iz pokreta Ris Istok kaže da su odbornici  svesni problema, ali ih ostali odbornici, naročito vladajuće stranke  uglavnom ignorišu, te ne daju nikakve odgovore na pitanja, jer nemaju odgovore.

Foto: Anđela Stepanović

„Ne možeš da daš odgovor na pitanje koje se tiče zaštitne životne sredine, jer se nalaziš na poziciji na kojoj odlučuješ, a nije ti to prioritet. Čekamo da vidimo šta će biti sa Ostrovom, da li će novo vodoizvorište Jagodice biti namenjeno vodosnabdevanju. Vidimo da se odvaja novac za čišćenje Mlave i brežanskog kanala, ali nisam upućena u to kako se izvodi i kakvi su rezultati, kaže Spasojević.

Slobodan Vasić, vlasnik radija Bravo kaže da je odnos prema ekologiji odnos na jako duge staze. S druge strane, oni koji odlučuju tome imaju izborne procese na 2 ili 4 godine, te zato ne žele da se bave procesima koji su dugogodišnji, koji ne donose rezultate, a preskupi su. Vasić smatra da ekologija treba da dođe u škole.

Foto: Anđela Stepanović

„ Doveli smo društvo do toga da ko god se nečim bavi on to radi zbog političkih poena. Zelene stranke danas u svim evropskim parlamentima su u vladajućoj strukturi, zato što ono što oni hoće da postignu mogu jedino kroz vlast. Ekološka svest mora da se gradi, i to treba da počne od vrtića, pa sve do srednje škole kroz praktičnu nastavu, kroz angažovanje u udruženjima i sl.

Iz Pokreta Tvrđava, Anika Živanović kaže da je problem s otpadom u svakom kutku zemlje, tako i u Smederevu.

„Smederevo je među najnepošumljenijim opštinama u Srbiji. Mi nemamo ni onih 5% minimalne teritorije pokrivene drvećem. Smederevo ima devastiranu deponiju. Čak ni gradska uprava to više ne naziva deponijom. Oni stalno usvajaju dokumente gde se konstatuje da je to zapušteno smetlište. Mi u danas imamo situaciju da se u Smederevu smeće ne iznosi dokle god baš ne mora zato što nemaju gde da ga stave. Iz istog razloga nemamo kante za đubre po gradu. Organizovana usluga iznošenja smeća je jednom u 14 dana ima samo centar grada i možda periferija. Međutim, Živanović ocenjuje da građani Smedereva imaju situaciju da se bore za nešto što je „goli život u mestu gde je vazduh opasan po zdravlje.

Foto: Anđela Stepanović

Pokret Tvrđava slavi 5 godina sledeće godine. To su trenuci kada će početi da stižu rezultati, kaže Anika Živanović. Moj najiskreniji savet za sve aktiviste je da se ne oslanjaju ni na koga osim na sebe i da rade tako da uvek budu korak ispred. Lepo je sarađivati sa gradskom upravom, ali mi nemamo posla s ljudima koji su tu iz pravih pobuda. Ako smo mi aktivisti iz pravih pobuda, treba da radimo tako kao da oni ne postoje, uzdajući se u sebe.

Živanović kaže da će sledeće godine, Pokret Tvrđava priču o zagađenju proširiti, i istražiti kakav je efekat plana kvaliteta vazduha koji Smederevo ima. U narednoj godini krenuće sa novim projektima, a u  fokusu interesovanja ostaje Železara.

Ispred eko organizacije „Čuvari Homolja“, Ivan Milosavljević kaže da se u lokalnim sredinama obično nalaze tek 5 do 10 ljudi koji se uporno bore. Ističe da su susreti sa ostalim  organizacijama dragoceni, jer stiču nova poznanstva sa ljudima koji imaju isti cilj.

„Želimo da uključimo što više ljudi, ali to jako sporo ide. Najveći ekološki problemi u Srbiji su korupcija i nepostojanje slobodnih medija, pa tek onda dolazi ekološka svest građana, jer do nje ne možemo ni da dopremo. Imamo mnogo planova.

Foto: Anđela Stepanović

Jedan od planova je izrada studije kumulativnog uticaja hidroelektrane. Studija će obuhvatati uticaj hidroelektrane na živi svet i na opasnost od poplava. Ekološki problemi zaista zahtevaju mnogo vremena i nije stvar koja se reši u jednom političkom mandatu. Mora da postoji korektivni faktor, a to su civilne organizacije, koje stalno treba da utiču na vlast da rade svoj posao. Mi kao aktivisti ulazimo gde god postoji vakuum, gde ne postoji država ni institucije. Duboko verujem da je najbolje da u organizacijama budu mladi ljudi. U organizaciji imamo ljude svih obrazovnih profila i svih starosnih dobi. Moraju da postoje različiti karakteri i različiti pristupi.

Prvi korak prema zagovaranju zaštite životne sredine može biti mali i jednostavan, poput volonterskih projekata sadnje drveća ili čišćenja okoline.To može pomoći mladima da se prilagode aktivizmu i identifikuju određene probleme na koje nailze u svojoj okolini. Saradnja sa ekološkim organizacija može osnažiti i građane da se uključe u aktivizam i može pomoći u stvaranju jasnije slike o ulozi države koja mora učestvovati u zaštiti životne sredine i rešavanju problema, složili su se svi učesnici debate „Mislimo globalno, delujemo lokalno-zajedno“, koju organizuje Centar za razvoj lokalnih medija“, uz podršku Grada Požarevca.