Društvo

Svetski dan borbe protiv Alchajmerove bolesti: U Srbiji “Alchajmer” u porastu ali nema zvaničnog registra

Svetski dan Alchajmerove bolesti prvi put je obeležen 21. septembra 1994. godine, kada su se Udruženja za borbu protiv ove bolesti i druge organizacije širom sveta ujedinile u naporima da se podigne svest o bolesti i njenom uticaju na porodice, zajednice i nacije. U Srbiji još uvek ne postoji zvaničan registar obolelih od Alchajmerove bolesti.
alchajmer
Pixabay/ ilustracija mentalno zdravlje

U svetu od Alchajmerove bolesti boluje oko 18 miliona osoba, a procenjuje se da kod nas oko 100.000 osoba ima ovu bolest ili neku vrstu demencije, koje predstavljaju mentalno propadanje u najmanje dve oblasti, kao što su pamćenje, govor, prostorna orijentacija.

U Srbiji je još uvek u pripremi prvi Registar obolelih od Alchajmerove bolesti koji će dati odgovore na pitanja koliko ima obolelih od ove bolesti i koji tip demencije je najčešći u našoj populaciji.Zvaničan registar bi sadržao brojne  informacije na osnovu kojih bi se pratilo napredovanje bolesti ili prelazak blagog kognitivnog poremećaja u Alchajmerovu bolest.

Doktorka Katarina Milićević specijalista opšte medicine u Domu Zdravlja Požarevac je u izjavi za Boom 93 istakla da je nedostatak zvaničnog republičkog registra najveći problem kao  i edukacija stanovništva o ovoj specifičnoj  i složenoj bolesti:

  „U praksi se  sve više susrećemo sa slučajevima koji imaju sve simptome ove bolesti i dijagnostikuju se ali zbog nepostojanja zvaničnog republičkog  registra nemamo ni evidentiran tačan broj obolelih od ove bolesti“-naglašava dr Milićević.

Dijagnoza ove bolesti  se u Srbiji uspostavlja kasno, kada su onesposobljavajući simptomi jasni, a mentalne promene potpuno vidljive. Rano postavljanje dijagnoze demencije je ključno da bi se pravovremeno započela terapija, ukućani i rodbina pripremili i edukovali za obolele od Alchajmerove bolesti.

Intenzivna istraživanja koja se sprovode poslednjih 20 godina ukazuju da je rana dijagnoza i pravovremeno lečenje ključ maksimalnog terapijskog učinka. Simptome kao što su zaboravljanje skorijih događaja, teškoće sa govorom, nemogućnost obavljanja složenih radnji, nemar za higijenu, asocijalnost, depresija, poremećaj ličnosti i iracionalno ponašanja, najčešće zapažaju ukućani koji se obraćaju za pomoć lekarima opšte prakse.

„Polazna tačka je pacijent  kod koga se bolest evidentira ali u zavisnosti od težine i oblika ove bolesti zavisi i dalji tok lečenja. Alchajmer  je bolest savremenog doba koja zahteva multidisciplinaran pristup gde u dijagnostici i lečenju moraju biti uključene mnoge ustanove kao i porodica“  – naglašava  Radmila Radmila Stjepović, sekretar Društva za cerebralnu i dečiju paralizu Požarevac.

Po rečima Stjepović  Društva sa teritorije  grada  Požarevca koje se bave pitanjima osoba sa posebnim potrebama i kao i Društvo za cerebralnu i dečiju paralizu  u okviru Lokalnog akcionog plana planira niz aktivnosti  koje će pomoći da se evidentira broj  obolelih, radiće se   ankete ali i edukacija za prepoznavanje Alchajmerove bolesti.

Alchajmerova bolest i demencija danas zaokupljaju veliku pažnju stručne javnosti i procenjuje se da, kada je prosečan životni vek 75 godina, obolelih od Alchajmerove bolesti u svetu ima 25 miliona, što znači da svake godine oboli oko 4,5 miliona osoba, ili jedna osoba svakih sedam sekundi.

Podrži Boom93

Boom93 je pokrenuo svoj shop - boom93shop, a kupovinom nekog od artikala podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako koliki bio, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.

Podrži Boom93
Avatar

Tatijana Spasojević

Dodaj komentar

Kliknite ovde da biste komentarisali

Vaš komentar

Send this to a friend