Društvo

Svetski dan borbe protiv reumatodnog artritisa – 12. oktobar

Foto: Envato elements ilustracija

Foto: Envato elements ilustracija

Artritis, bolest od koje u Srbiji godišnje oboli preko 70.000 ljudi, jedna je od najčešćih bolesti savremenog doba, a uzrok njenog nastanka je još uvek nepoznat.

Današnje shvatanje reumatskih bolesti podrazumeva učešće tri faktora: genetska predispozicija, delovanje infektivnih agenasa, faktori spoljašnje sredine. Epidemiološke studije su dokazale da maksimalno u 50-60% slučajeva oba identična blizanca oboljevaju od iste bolesti.

Ovaj dan obeležava se u  cilju podizanja svesti kako bi se pružila informacija široj javnosti o tome koliko je rad važan za osobe obolele od RMKB, a takođe i za društvo,  kao i kako im rad i bavljenje njime mogu pomoći u borbi protiv bolesti i povećanju njihovog ukupnog zdravstvenog stanja i kvaliteta života u vezi sa njim.

Utiče li način ishrane na artritis?

U novinama, na internetu, naći ćete mnogobrojne preporuke za različita ”lekovita” sredstva. Za artritis ne postoje ”lekovita” sredstva za jačanje imuniteta i poboljšanje artritisa.
Zarada od prodaje ovih preparata jedina je njihova dokazana korist.

Artritis je oboljenje u kom ne treba jačati imunitet, jer artritis nastaje zbog hronične upale. Imunitet je u artritisu previše aktivan. Promena načina ishrane jedino ima dokazano pozitivan efekat na težinu artritisa, navedeno je na sajtu Udruženja obolelih od reumatskih bolesti Srbije.

Osnovni principi pravilne ishrane obolelih od artritisa:

Jedite raznovrsnu hranu, izjednačite unos hrane sa fizičkom aktivnošću, unosite hranu bogatu zrnevljem, semenkama, povrćem i voćem, unosite hranu sa malo masti i holesterola, unosite hranu sa malo šećera, smanjite unos glutena i hleb. Zamenite ih kukuruzom i pirinčem, unosite dve čaše probiotskog jogurta sa smanjenom koncentracijom masti, uzimajte preparate vitamina D. Unosite uravnoteženu ishranu bogatu mineralima, vitaminima, antioksidantima, kalcijumom i vitaminom D.
Promenite vrstu masti koju unosite i jedite što više ribe. Preporučljiva je mediteranska ishrana sa što više voća i povrća i omega-3 polunezasićenih masnih kiselina. Izbegavajte žitarice bogate glutenom (pšenica, ovas, ječam,raž) i unosite što više pirinča i kukuruza. Jedite više voća i povrća – preporučuje se uzimanje 5 porcija voća i povrća na dan. Studije su pokazale da oni koji unose puno voća i povrća mnogo ređe oboljevaju od artritisa.

Šta znači porcija voća i povrća?

1/2 grejpfruta, 150 ml voćnog soka, 1 srednja jabuka, 1 srednja banana, 2 srednje šljive, 2 koluta ananasa, 2 polovine breskve, 3 kašike seckane voćne salate, 7 svežih jagoda.

½ paprike, 1 srednji paradajz, 1 srednji crni luk, 2 cveta brokolija, 3 štapa celera, 3 kašike seckane šargarepe, 8 cvetova karfiola, 14 pečurki.

Hrana koja se ne preporučuje obolelima od artritisa je pica, burek, pecivo, hamburgeri, razni slatkiši, grickalice i kravlje mleko.

Vežbe koje se preporučuju su:

Pravljenje krugove prstima, povlačenje prstima, protresanje šake, kruženje ramenima, vežbe za leđa, kruženje stopalima, okretanje glave, trčanje u mestu, podizanje nogu i ruku.